U sklopu kolegija prof. dr. sc. Ivana Lupića Odabrane teme iz starije hrvatske književnosti, a u suradnji s projektom Putovima Frankopana Primorsko-goranske županije, u subotu 12. studenoga 2022. godine održana je terenska nastava na otoku Krku za studente diplomskog studija pri Odsjeku za kroatistiku. Studenti su tijekom ovog studijskog putovanja dobili priliku produbiti svoje istraživačke teme odabrane u sklopu seminara. U Župnom uredu u Vrbniku studenti su pregledali vrbničke misale i brevijare: Prvi i Drugi vrbnički misal te Prvi vrbnički brevijar. Kodekse je najprije prezentirao župnik I. Brnić, a zatim su studente u materijalne posebnosti kodeksa te u rukopisnu kulturu u vezi s jezičnom i književnom povijesti uveli I. Lupić i S. Potočnjak (voditeljica Centra za istraživanje srednjovjekovne baštine Jadrana). U gradu Vrbniku studenti su proveli kraće istraživanje glagoljske epigrafike.
Studijska je grupa posjetila otočić Košljun s prvotno benediktinskim, a od 1448. godine zalaganjem Frankopana franjevačkim samostanom. Osim pregleda dostupnih eksponata u stalnim postavima te kraćoj epigrafskoj vježbi na primjeru nadgrobnih ploča u crkvi Navještenja Marijina (gdje je prema franjevačkoj tradiciji pokopana Katarina Frankopan te njezin otac Ivan VII. Frankopan) prisutnima se obratio i gvardijan koji je iz samostanske biblioteke za ovu priliku iznio primjerak inkunabule i graduala, a kako bi se studentima zorno prikazao istraživački boravak u samostanskim bibliotekama i rad na povijesti knjige. I. Lupić i S. Potočnjak govorili su o načinu na koji su nastajale različite samostanske zbirke knjiga te su izloženu inkunabulu studentima predstavili kao izvrstan primjer prepletanja rukopisne i tiskane kulture, a također su, potaknuti prikazom na monumentalnom poliptihu redovničke crkve, ukratko izložili važnost svetojeronimske tradicije za povijest hrvatskog jezika i književnosti. U gradu Krku studijska je grupa u okviru projekta Putovima Frankopana obišla Frankopanski kaštel, uz poseban osvrt na veze između lokalne pravne tradicije i frankopanskog naslijeđa. Riječ je o obrambenoj strukturi pravokutnog tlocrta s istaknutim kulama od kojih je najstarija na sjeveroistočnom kutu dovršena 1191. godine u vrijeme krčkoga biskupa Ivana i krčkih kneževa Bartola i Vida. Zatim su studenti uz vodstvo I. Lupića i S. Potočnjak obišli katedralu Uznesenja Marijina s crkvom sv. Kvirina, gdje su prilikom obilaska sakralne zbirke posebno istaknuli spektakularnu srebrnu pozlaćenu palu čiju je izradu oporučnom donacijom omogućio Ivan VII. Frankopan, posljednji vladar otoka Krka iz redova ove slavne obitelji. Zasebno su studenti uz vodstvo profesora pregledali svod frankopanske kapele u katedrali, a s obzirom na frankopanska heraldička obilježja koja u ovoj kapeli predstavljaju jasnu poruku jedinstva frankopanskih simbola, ali i uzdizanja roda i uspomene na Nikolu IV. Frankopana.
