Lomitelji kruha – Frankopani kao vječni čuvari Trsata
U četvrtak 17. listopada 2024. u 17 sati održana je terenska nastava Lomitelji kruha – Frankopani kao vječni čuvari Trsata izv. prof. dr. sc. Saše Potočnjak ispred Trsatskog kaštela, a u sklopu programa Sveučilišta za 3. dob. (Izvor: https://uniri.hr/vijesti/odrzano-predavanje-i-terenska-nastava-u-sklopu-programa-sveucilista-za-3-dob/)
Predavanje o Frankopanima te njihovoj neraskidivoj vezi s Trsatom, održalo se u Trsatskom kaštelu, u Interpretacijskom centru Trsat i uz svetište Gospe Trsatske. Čitanjem rukopisa i starih knjiga ispričana je priča o oblikovanju identiteta obitelji Frankopan, o povijesti Trsata i Loreta, o danas živućim Frankopanima te o tome kako frankopansku baštinu interpretiramo danas.
Sveučilište za 3. dob projekt je Sveučilišta u Rijeci koji se provodi uz financijsku potporu Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu zaštitu i unapređenje kvalitete života Grada Rijeke te Primorsko-goranske županije, a namijenjen je osobama treće životne dobi iznad 55 godina sa završenom srednjom školom ili fakultetom.
***
Terenska nastava u arhivu Vele crikve u Rijeci
Terenska nastava održana 19. prosinca 2023.
U sklopu kolegija Od pergamene do digitalnoga kodeksa studenti su posjetili Arhiv današnje župne crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije (Vela crikva, Assunta) u Rijeci u kojemu se nalazi dio arhivskoga gradiva nekadašnjega Riječkoga kaptola. Studenti su uz mentorstvo izv. prof. dr. sc. Saše Potočnjak pristupili obradi nekoliko rukopisa, a među kojima se nalazi i “Misal hrvatski” Jurja Manzina iz 17. st.
(Foto: studenti A. Halić i L. Premer)
Rad je uključivao upoznavanje studenata s arhivskim gradivom koje je pohranjeno u ovom arhivu, pregled izdvojenih rukopisa i njihov kodikološki i paleografski opis, a zatim i digitalizaciju uz primjenu novih AI/OCR alata (Transkribus, DocScan).
Osim obradi izdvojenoga rukopisnoga gradiva studenti su pristupili analizi epigrafskih spomenika, a s obzirom na to da se među epitafima danas smještenima ispred Assunte nalazi i jedan pisan latinicom na hrvatskom jeziku u dvanaesteračkom stihu s parnom rimom 1665. godine:
Ovi grob je pokril moje majke kosti
ke smrt mi je dala velike žalosti
krepih se da u slavem svet pribiva
ufajuć da duša večni raj uživa (…)
Uvid u rukopise studentima je omogućio župnik mons. Sanjin Francetić kojemu se ovim putem najsrdačnije zahvaljujemo na uspostavljenoj suradnji u konzultaciji arhivskoga gradiva.
***
Studijski posjet hrvatskoglagoljskim brevijarima i Zapisu popa Martinca
studeni 2023.
U sklopu kolegija Od pergamene do digitalnoga kodeksa studenti su posjetili Riječku nadbiskupiju u kojima se nalaze pohranjeni znameniti i dragocjeni kodeksi hrvatske kulturne baštine I. i II. novljanski brevijar. Studenti su uz mentorstvo izv. prof. dr. sc. Saše Potočnjak pristupili obradi hrvatskoglagoljskoga II. novljanskoga brevijara (1495), što je uključivalo kodikološki i paleografski opis rukopisa. Ovaj biser hrvatske rukopisne kulture studenti su mogli neposredno vidjeti i opisati te čuti nešto više o povijesnom kontekstu u kojem su nastajali, o mjestu dosadašnje pohrane u Novom Vinodolskom (Župa sv. Filipa i Jakova), a naročito o glavnom skriptoru popu Martincu te samome Zapisu popa Martinca.
Kako bi se što bolje pripremili za kodikološko-paleografski opis brevijara uvodnim je obraćanjem izv. prof. dr. sc. Marko Medved studentima opisao arhiv Riječke nadbiskupije, te približio općenito način pristupa te metodologiju arhivskih istraživanja u crkvenim institucijama.
***
The Social Space of the Sea. Development, Environment and Culture in the Adriatic-Ionian Region
Od 26. do 31. listopada 2023: ERASMUS+ BIP
Studenti i profesori Filozofskog fakulteta u Rijeci sudjelovali su od 26. do 31. listopada 2023. u programu Erasmus Blended Intensive Programme “The Social Space of the Sea. Development, Environment and Culture in the Adriatic-Ionian Region”, programu kojeg je organiziralo udruženje Uniadrion i Odsjek za komunikacijske znanosti Sveučilišta u Teramu (Italija). U Erasmus BIP programu sudjelovali su, uz domaćine Sveučilište u Teramu, i predstavnici Sveučilišta na Primorskem (Slovenija), Sveučilišta u Zadru, Veleučilišta u Šibeniku te Sveučilišta u Rijeci, odnosno Centra za istraživanje srednjovjekovne baštine Jadrana (RIMAH) Filozofskog fakulteta u Rijeci, čija je voditeljica doc. dr. sc. Saša Potočnjak i inicirala ovu suradnju.
U radu Erasmus BIP programa pozvani su na sudjelovanje profesori Filozofskog fakulteta u Rijeci: doc. dr. sc. Saša Potočnjak, izv. prof. dr. sc. Barbara Španjol-Pandelo, izv. prof. dr. sc. Kosana Jovanović, te studenti prijeddiplomskih studija Povijesti, Povijesti umjetnosti, Hrvatskog jezika i književnost, Talijanskog jezika i književnosti i diplomskih studija Povijesti i interpretacije baštine i Hrvatskoga jezika i književnosti: Arijana Babić, Lorena Ćejić, Ema Čolaković, Patricija Ivančić, Ivan Katranček, Matea Mavrinac, Roberta Miljanović, Petra Radolović, Alison Raukar.
U ovom Erasmus BIP programu sudjelovao je 41 sudionik, različitih struka i razina studija, od prijediplomskih do studenata doktorskih studija. Ideja je programa da se interdisciplinarnim pristupom (sociološkim, ekonomskim, turističkim, kulturološkim, povijesnim, ekološkim i sl.) sagleda uloga mora jadransko-jonske regije. BIP program započeo je 23. listopada 2023. s online sastankom svih sudionika, kada su studenti podijeljeni u grupe, kroz raspravu započeli s izradom smjernica za daljnji rad po dolasku na Sveučilište u Teramu.
Tijekom ovog šestodnevnog programa održan je niz predavanja i terenskih istraživanja, u kojima su sudjelovale i članice Centra za istraživanje srednjovjekovne baštine Jadrana (RIMAH) doc. dr. sc. Saša Potočnjak i izv. prof. dr. sc. Barbara Španjol-Pandelo s temom Preserving the Past, Shaping the Future. UNESCO’s Commitment to Cultural Heritage Development te izv. prof. dr. sc. Kosana Jovanović s temom Maritime heritage and tourism – examples of good and bad practice. Studenti su također imali prilike saslušati predavanja ostalih izlagača s temama koje se dotiču socioloških studija, ekonomije (ribarstvo, nautički turizam), ekologije, turizma i sl., a potom i participirati u raspravama. Predavanja su se osim na Sveučilištu u Teramu održala i na Sveučilištu G. D’Annunzio u Pescari s kojim Sveučilište u Rijeci također ima dugogodišnju ERASMUS suradnju.
Terenske su aktivnosti studenata i nastavnika bile vezane uz problematiku samoga Erasmus+ BIP programa. U Pescari su studenti proveli terensko istraživanje urbane topografije o čemu su naknadno bili
obavezni izvijestiti sve sudionike programa i usmenom prezentacijom. Osim posjeta Pescari organiziran je i stručni posjet lokalitetima u Pinetu i Atriju, gdje su sudionike proveli stručnjaci za konzervaciju maritimne baštine. Sudionici programa sudjelovali su također i na okruglom stolu posvećenom temi potresa i obnove nakon potresa.
Studenti i profesori Filozofskog fakulteta u Rijeci u suradnji s koordinatorima programa organizirali su i terensko istraživanje u Teramu i L’Aquili, s naglaskom na medievističke teme i metodologiju, što je i primarni interesa Centra za istraživanje srednjovjekovne baštine Jadrana (RIMAH). Studenti su imali priliku upoznati se s izvorima, arhivskom građom te hrvatskim rano tiskanim knjigama u Biblioteca “Melchiorre Dèlfico”, u Archivio di Stato di Teramo, kao i s umjetničkom građom u Doumo di Teramo.
Istraživački se boravak studenata uz mentorstvo profesora nastavio i na više lokaliteta u gradu Aquila, koji je u novijoj povijesti 2009. zahvatio i razorni potres.
Posjet je uključivao i kraća izlaganja te osvrte profesora u crkvi sv. Bernardina iz Sijene, u katedrali sv. Massima i Jurja, ispred Španjolske utvrde i Fontane delle 99 cannelle, te u bazilici sv. Marije di Collemaggio.
Na povratku u Rijeku dodatno je za studente organiziran i kratki posjet Loretu, gdje se nalazi znamenita Kućica i povijesni Ilirski kolegij, a ponajviše kako bi se objasnila kulturno-povijesna veza Loreta s obitelji Frankopan i Trsatom te pokazali artefakti koji bi naposljetku i potvrđivali tu tezu.
***
Studijsko putovanje u sklopu kolegija Odabrane teme iz starije hrvatske književnosti
16. prosinca 2022.
U sklopu kolegija prof. dr. sc. Ivana Lupića Odabrane teme iz starije hrvatske književnosti, a u suradnji s projektom Putovima Frankopana Primorsko-goranske županije, u petak 16. prosinca 2022. godine održana je terenska nastava za studente diplomskog studija pri Odsjeku za kroatistiku u pratnji izv. prof. dr. sc. Ines Srdoč – Konestre i doc. dr. sc. Saše Potočnjak, voditeljice Centra za istraživanje srednjovjekovne baštine Jadrana. Studijska je grupa posjetila Bakar, Drivenik, Bribir, Novi Vinodolski i Kraljevicu, a pritom prolazeći iznad Bakarca, podno Hreljina te kroz Grižane. Osim što je na taj način studijska grupa pratila projektni „put Frankopana“, obilazak je uključivao i većinu „gradova potpisnika“ Vinodolskoga zakona (1288), kaštele srednjovjekovnoga Vinodola odnosno frankopanske utvrde i rezidencije na kontinentu.
U Bakru je grupu dočekao prof. povijesti i interpretacijski vodič Bore Štrbac, koji je studentima ukratko izložio povijest Bakra od antike do danas. Tijekom uspona prema Bakarskom kaštelu studentima su opisani i pojedini arheološki nalazi antičke Volcere. Uspevši se do Banskih vrata studijska je grupa posjet nastavila u sjevernoj kuli Bakarskoga kaštela, a na čijem je nadvratniku glagoljski natpis o obnovi kaštela za vrijeme kapetana Jeronima Zadranina i Jakova de Panija 1530. godine.
U interpretacijskom centru studentima su prezentirane teme o karavanskim putovima koji su vodili prema Bakru, o vrijednosti i značaju koji je imala trgovina solju te o povlasticama koje su Bakru dodijelili Zrinski.
Studijsku je grupu u obilazak ranonovovjekovnoga driveničkoga kaštela povela Alenka Spoja, direktorica TZ Vinodolske općine. S obzirom na arhitektonske karakteristike te na stupanj očuvanosti ova je utvrda jedinstvena u Hrvatskom primorju, a njezin se nastanak smješta u vrijeme Bernardinova unuka Stjepana IV. Frankopana (u. 1577).
Sljedeća je postaja na ovome studijskom putovanju bio Bribir, koji je imao vodeću ulogu među vinodolskim općinama, što je Alenka Spoja studentima prezentirala u najbolje sačuvanoj kvadratnoj branič-kuli u Vinodolu, a koja je datirana u 1302. godinu. U interpretacijskom centru studenti su razgledali faksimil Vinodolskoga zakona te saslušali o njegovim pojedinim odredbama. S obzirom na to da je upravo Bernardinu Frankopanu u ovome centru posvećena posebna pozornost, studenti su se prisjetili spomena Bernardina Frankopana iz glagoljaškoga pera popa Martinca u Drugom novljanskom brevijaru te Bernardinova znamenitoga govora Oratio pro Croatia iz 1522. godine.
U Novom Vinodolskom (Novi Grad) studijska je grupa posjetila Narodni muzej NV koji je smješten na drugom katu frankopanskoga kaštela s kulom Kvadrac (Turnac). U toj je kuli održano vijeće svih predstavnika vinodolskih općina i kneza Leonarda Krčkoga te naposljetku zakon i potpisan! O rukopisu Vinodolskoga zakona, o sačuvanom prijepisu te o načinu njegova sastavljanja studentima je govorila kustosica Darija Bažok. Narodni je muzej utemeljio Juraj Potočnjak 1951. godine te su ondje studenti za svoja projektna istraživanja prikupili određene podatke iz etnografske, arheološke i hidroarheološke, zatim zbirke umjetničkih predmeta i oružja, te iz memorijalne zbirke književnika Mažuranića.
Posljednja je točka puta na ovom studijskom putovanju bila Nova Kraljevica, simbol ujedinjenja Zrinskih i Frankopana. Grupu je u povijest obitelji Frankopan uvela studentica-interpretatorica Karolina Marohnić, a uz razgledavanje multimedijalnih i interaktivnih sadržaja koji tematiziraju pojedine članove obitelji Frankopan te Zrinsko-frankopansku urotu. Faksimil Sibile koji se nalazi među knjižnim eksponatima centra potaknuo je razgovor o Ani Katarini Frankopan (Zrinski) i Franu Krsti Frankopanu te su studenti saslušali izlaganje o predgovoru Katarinina Putnoga tovaruša (1661), o Juliji di Naro, markizi Frankopan i Orfeju Frankopanu te o njihovu bijegu iz Novoga preko Kraljevice i Bakra, o Mariju Frankopanu i rimskome nasljedstvu kao i o moćnoj obitelji Barberini. U atriju dvorca nastavio se razgovor o zrinsko-frankopanskom grbu, o teorijama da je Petar Zrinski Adrijanskoga mora sirenu počeo sastavljati u dvorcu Nova Kraljevica kao i o Kraljevici kao mjestu planiranja Urote, što je svojim romanima osobito popularizirao Eugen Kumičić.
Studijsko je putovanje okončano povratkom u Rijeku, ali samim studentskim izlaganjima i to o ženama Frankopankama, posebno o Elizabeti Frankopan i Apoloniji Lang, o Zrinsko-frankopanskoj uroti te o pronađenim izvorima za proučavanje frankopanskoga kulinarskoga umijeća.
12. studenoga 2022.
Studijsko putovanje u sklopu kolegija Odabrane teme iz starije hrvatske književnosti
U sklopu kolegija prof. dr. sc. Ivana Lupića Odabrane teme iz starije hrvatske književnosti, a u suradnji s projektom Putovima Frankopana Primorsko-goranske županije, u subotu 12. studenoga 2022. godine održana je terenska nastava na otoku Krku za studente diplomskog studija pri Odsjeku za kroatistiku. Studenti su tijekom ovog studijskog putovanja dobili priliku produbiti svoje istraživačke teme odabrane u sklopu seminara. U Župnom uredu u Vrbniku studenti su pregledali vrbničke misale i brevijare: Prvi i Drugi vrbnički misal te Prvi vrbnički brevijar. Kodekse je najprije prezentirao župnik I. Brnić, a zatim su studente u materijalne posebnosti kodeksa te u rukopisnu kulturu u vezi s jezičnom i književnom povijesti uveli I. Lupić i S. Potočnjak (voditeljica Centra za istraživanje srednjovjekovne baštine Jadrana). U gradu Vrbniku studenti su proveli kraće istraživanje glagoljske epigrafike.
Studijska je grupa posjetila otočić Košljun s prvotno benediktinskim, a od 1448. godine zalaganjem Frankopana franjevačkim samostanom. Osim pregleda dostupnih eksponata u stalnim postavima te kraćoj epigrafskoj vježbi na primjeru nadgrobnih ploča u crkvi Navještenja Marijina (gdje je prema franjevačkoj tradiciji pokopana Katarina Frankopan te njezin otac Ivan VII. Frankopan) prisutnima se obratio i gvardijan koji je iz samostanske biblioteke za ovu priliku iznio primjerak inkunabule i graduala, a kako bi se studentima zorno prikazao istraživački boravak u samostanskim bibliotekama i rad na povijesti knjige. I. Lupić i S. Potočnjak govorili su o načinu na koji su nastajale različite samostanske zbirke knjiga te su izloženu inkunabulu studentima predstavili kao izvrstan primjer prepletanja rukopisne i tiskane kulture, a također su, potaknuti prikazom na monumentalnom poliptihu redovničke crkve, ukratko izložili važnost svetojeronimske tradicije za povijest hrvatskog jezika i književnosti. U gradu Krku studijska je grupa u okviru projekta Putovima Frankopana obišla Frankopanski kaštel, uz poseban osvrt na veze između lokalne pravne tradicije i frankopanskog naslijeđa. Riječ je o obrambenoj strukturi pravokutnog tlocrta s istaknutim kulama od kojih je najstarija na sjeveroistočnom kutu dovršena 1191. godine u vrijeme krčkoga biskupa Ivana i krčkih kneževa Bartola i Vida. Zatim su studenti uz vodstvo I. Lupića i S. Potočnjak obišli katedralu Uznesenja Marijina s crkvom sv. Kvirina, gdje su prilikom obilaska sakralne zbirke posebno istaknuli spektakularnu srebrnu pozlaćenu palu čiju je izradu oporučnom donacijom omogućio Ivan VII. Frankopan, posljednji vladar otoka Krka iz redova ove slavne obitelji. Zasebno su studenti uz vodstvo profesora pregledali svod frankopanske kapele u katedrali, a s obzirom na frankopanska heraldička obilježja koja u ovoj kapeli predstavljaju jasnu poruku jedinstva frankopanskih simbola, ali i uzdizanja roda i uspomene na Nikolu IV. Frankopana.
