16. prosinca 2022.
Studijsko putovanje u sklopu kolegija Odabrane teme iz starije hrvatske književnosti
U sklopu kolegija prof. dr. sc. Ivana Lupića Odabrane teme iz starije hrvatske književnosti, a u suradnji s projektom Putovima Frankopana Primorsko-goranske županije, u petak 16. prosinca 2022. godine održana je terenska nastava za studente diplomskog studija pri Odsjeku za kroatistiku u pratnji izv. prof. dr. sc. Ines Srdoč – Konestre i doc. dr. sc. Saše Potočnjak, voditeljice Centra za istraživanje srednjovjekovne baštine Jadrana. Studijska je grupa posjetila Bakar, Drivenik, Bribir, Novi Vinodolski i Kraljevicu, a pritom prolazeći iznad Bakarca, podno Hreljina te kroz Grižane. Osim što je na taj način studijska grupa pratila projektni „put Frankopana“, obilazak je uključivao i većinu „gradova potpisnika“ Vinodolskoga zakona (1288), kaštele srednjovjekovnoga Vinodola odnosno frankopanske utvrde i rezidencije na kontinentu.
U Bakru je grupu dočekao prof. povijesti i interpretacijski vodič Bore Štrbac, koji je studentima ukratko izložio povijest Bakra od antike do danas. Tijekom uspona prema Bakarskom kaštelu studentima su opisani i pojedini arheološki nalazi antičke Volcere. Uspevši se do Banskih vrata studijska je grupa posjet nastavila u sjevernoj kuli Bakarskoga kaštela, a na čijem je nadvratniku glagoljski natpis o obnovi kaštela za vrijeme kapetana Jeronima Zadranina i Jakova de Panija 1530. godine.
U interpretacijskom centru studentima su prezentirane teme o karavanskim putovima koji su vodili prema Bakru, o vrijednosti i značaju koji je imala trgovina solju te o povlasticama koje su Bakru dodijelili Zrinski.
Studijsku je grupu u obilazak ranonovovjekovnoga driveničkoga kaštela povela Alenka Spoja, direktorica TZ Vinodolske općine. S obzirom na arhitektonske karakteristike te na stupanj očuvanosti ova je utvrda jedinstvena u Hrvatskom primorju, a njezin se nastanak smješta u vrijeme Bernardinova unuka Stjepana IV. Frankopana (u. 1577).
Sljedeća je postaja na ovome studijskom putovanju bio Bribir, koji je imao vodeću ulogu među vinodolskim općinama, što je Alenka Spoja studentima prezentirala u najbolje sačuvanoj kvadratnoj branič-kuli u Vinodolu, a koja je datirana u 1302. godinu. U interpretacijskom centru studenti su razgledali faksimil Vinodolskoga zakona te saslušali o njegovim pojedinim odredbama. S obzirom na to da je upravo Bernardinu Frankopanu u ovome centru posvećena posebna pozornost, studenti su se prisjetili spomena Bernardina Frankopana iz glagoljaškoga pera popa Martinca u Drugom novljanskom brevijaru te Bernardinova znamenitoga govora Oratio pro Croatia iz 1522. godine.
U Novom Vinodolskom (Novi Grad) studijska je grupa posjetila Narodni muzej NV koji je smješten na drugom katu frankopanskoga kaštela s kulom Kvadrac (Turnac). U toj je kuli održano vijeće svih predstavnika vinodolskih općina i kneza Leonarda Krčkoga te naposljetku zakon i potpisan! O rukopisu Vinodolskoga zakona, o sačuvanom prijepisu te o načinu njegova sastavljanja studentima je govorila kustosica Darija Bažok. Narodni je muzej utemeljio Juraj Potočnjak 1951. godine te su ondje studenti za svoja projektna istraživanja prikupili određene podatke iz etnografske, arheološke i hidroarheološke, zatim zbirke umjetničkih predmeta i oružja, te iz memorijalne zbirke književnika Mažuranića.
Posljednja je točka puta na ovom studijskom putovanju bila Nova Kraljevica, simbol ujedinjenja Zrinskih i Frankopana. Grupu je u povijest obitelji Frankopan uvela studentica-interpretatorica Karolina Marohnić, a uz razgledavanje multimedijalnih i interaktivnih sadržaja koji tematiziraju pojedine članove obitelji Frankopan te Zrinsko-frankopansku urotu. Faksimil Sibile koji se nalazi među knjižnim eksponatima centra potaknuo je razgovor o Ani Katarini Frankopan (Zrinski) i Franu Krsti Frankopanu te su studenti saslušali izlaganje o predgovoru Katarinina Putnoga tovaruša (1661), o Juliji di Naro, markizi Frankopan i Orfeju Frankopanu te o njihovu bijegu iz Novoga preko Kraljevice i Bakra, o Mariju Frankopanu i rimskome nasljedstvu kao i o moćnoj obitelji Barberini. U atriju dvorca nastavio se razgovor o zrinsko-frankopanskom grbu, o teorijama da je Petar Zrinski Adrijanskoga mora sirenu počeo sastavljati u dvorcu Nova Kraljevica kao i o Kraljevici kao mjestu planiranja Urote, što je svojim romanima osobito popularizirao Eugen Kumičić.
Studijsko je putovanje okončano povratkom u Rijeku, ali samim studentskim izlaganjima i to o ženama Frankopankama, posebno o Elizabeti Frankopan i Apoloniji Lang, o Zrinsko-frankopanskoj uroti te o pronađenim izvorima za proučavanje frankopanskoga kulinarskoga umijeća.
12. studenoga 2022.
Studijsko putovanje u sklopu kolegija Odabrane teme iz starije hrvatske književnosti
U sklopu kolegija prof. dr. sc. Ivana Lupića Odabrane teme iz starije hrvatske književnosti, a u suradnji s projektom Putovima Frankopana Primorsko-goranske županije, u subotu 12. studenoga 2022. godine održana je terenska nastava na otoku Krku za studente diplomskog studija pri Odsjeku za kroatistiku. Studenti su tijekom ovog studijskog putovanja dobili priliku produbiti svoje istraživačke teme odabrane u sklopu seminara. U Župnom uredu u Vrbniku studenti su pregledali vrbničke misale i brevijare: Prvi i Drugi vrbnički misal te Prvi vrbnički brevijar. Kodekse je najprije prezentirao župnik I. Brnić, a zatim su studente u materijalne posebnosti kodeksa te u rukopisnu kulturu u vezi s jezičnom i književnom povijesti uveli I. Lupić i S. Potočnjak (voditeljica Centra za istraživanje srednjovjekovne baštine Jadrana). U gradu Vrbniku studenti su proveli kraće istraživanje glagoljske epigrafike.
Studijska je grupa posjetila otočić Košljun s prvotno benediktinskim, a od 1448. godine zalaganjem Frankopana franjevačkim samostanom. Osim pregleda dostupnih eksponata u stalnim postavima te kraćoj epigrafskoj vježbi na primjeru nadgrobnih ploča u crkvi Navještenja Marijina (gdje je prema franjevačkoj tradiciji pokopana Katarina Frankopan te njezin otac Ivan VII. Frankopan) prisutnima se obratio i gvardijan koji je iz samostanske biblioteke za ovu priliku iznio primjerak inkunabule i graduala, a kako bi se studentima zorno prikazao istraživački boravak u samostanskim bibliotekama i rad na povijesti knjige. I. Lupić i S. Potočnjak govorili su o načinu na koji su nastajale različite samostanske zbirke knjiga te su izloženu inkunabulu studentima predstavili kao izvrstan primjer prepletanja rukopisne i tiskane kulture, a također su, potaknuti prikazom na monumentalnom poliptihu redovničke crkve, ukratko izložili važnost svetojeronimske tradicije za povijest hrvatskog jezika i književnosti. U gradu Krku studijska je grupa u okviru projekta Putovima Frankopana obišla Frankopanski kaštel, uz poseban osvrt na veze između lokalne pravne tradicije i frankopanskog naslijeđa. Riječ je o obrambenoj strukturi pravokutnog tlocrta s istaknutim kulama od kojih je najstarija na sjeveroistočnom kutu dovršena 1191. godine u vrijeme krčkoga biskupa Ivana i krčkih kneževa Bartola i Vida. Zatim su studenti uz vodstvo I. Lupića i S. Potočnjak obišli katedralu Uznesenja Marijina s crkvom sv. Kvirina, gdje su prilikom obilaska sakralne zbirke posebno istaknuli spektakularnu srebrnu pozlaćenu palu čiju je izradu oporučnom donacijom omogućio Ivan VII. Frankopan, posljednji vladar otoka Krka iz redova ove slavne obitelji. Zasebno su studenti uz vodstvo profesora pregledali svod frankopanske kapele u katedrali, a s obzirom na frankopanska heraldička obilježja koja u ovoj kapeli predstavljaju jasnu poruku jedinstva frankopanskih simbola, ali i uzdizanja roda i uspomene na Nikolu IV. Frankopana.
