IMC Leeds 2023 i Canonici Miscell.
Na Sveučilištu u Leedsu (UK) od 3. do 6. srpnja održala se znanstvena medievistička konferencija na kojoj je i ove godine sudjelovalo više od 2500 izlagača iz cijeloga svijeta. S Filozofskoga fakulteta u Rijeci sudjelovalo je više kolega, a rad je Centra za istraživanje srednjovjekovne baštine Jadrana, u okviru svojega izlaganja predstavila članica Centra doc. dr. sc. Saša Potočnjak.
Izlaganje je o kodeksima dalmatinske provenijencije u zbirci M. L. Canonicia (Canonici Miscell.), koja se danas nalazi u Oxfordu, izložila 4. srpnja u sklopu projektne sesije Entanglements of Information: Medieval Book Collections and their Navigation Charts (The Book of the Books Project Strand, University of Copenhagen, René Hernández Vera, Research Fellow).
Izlaganje je o kodeksima, posebno o MS. Canon. Lit. 414, MS. Canon. Pat. Lat. 223, MS. Canon. Ital. 193 te MS. Canon. Misc. 336 koji se danas nalaze u zbirci u Oxfordu, dio projekta HRZZ IP-2020-02-5611 Predmoderna hrvatska književnost u europskoj kulturi: kontakti i transferi (voditeljica izv. prof. dr. sc. Dolores Grmača), koje provodi Filozofski fakultet u Zagrebu.
Među brojnim izlaganjima koje je u Leedsu bilo moguće ove godine poslušati, posebno valja izdvojiti fragmentološka istraživanja koja provode i suradnici Centra. Posebno želimo izdvojiti izlaganje Lise Fagin Davis (Medieval Academy of America) pod naslovom Structure, Style, and Substance in the Beauvais Missal. Lisa Fagin Davis jedna je od vodećih stručnjakinja u području kodikološko-fragmentoloških istraživanja te je svojim odgovorima u raspravi nakon izlaganja dala određene smjernice i u pristupu obradi fragmenata na području sjevernoga Jadrana.
Više o događanjima na ovogodišnjoj konferenciji u Leedsu moguće je pročitati u biltenu koji objavljuje Sveučilište u Leedsu. Preuzimanje na: https://www.imc.leeds.ac.uk/about/imc-newsletter/
*****
The Fifth Biennial Conference of Medieval Central Europe Research Network Continuity and Change in Medieval Central Europe 27-29 April 2023, Bratislava
Članice Centra za istraživanje srednjovjekovne baštine Jadrana doc. dr. sc. Barbara Španjol-Pandelo i doc. dr. sc. Kosana Jovanović sudjelovale su svojim izlaganjima na znanstvenoj konferenciji, koja se održala u Bratislavi od 27. do 29. travnja 2023. godine, a u okviru panela pod naslovom Transference of ideas and influences in the Central Europe and Adriatic area.
Doc. dr. sc. Barbara Španjol-Pandelo održala je izlaganje pod naslovom Medieval visual culture of the North Adriatic under the central European artistic and political influence. Doc. dr. sc. Kosana Jovanović održala je izlaganje pod naslovom Romance literature in Central Europe – transference, continuity and change of chivalric literary canons. U radu panela sudjelovao je i doc. dr. sc. Robert Kurelić sa Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli izlaganjem pod naslovom The Holy Roman Empire and the Croatian Nobility: Influence, Transfers and Changes.
Transference of ideas and influences in the Central Europe and Adriatic area
Robert Kurelić, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli
The Holy Roman Empire and the Croatian Nobility: Influence, Transfers and Changes
U radu se govori o odnosu hrvatskih plemićkih obitelji i Svetog Rimskog Carstva te o političkim, društvenim, kulturnim i simboličkim promjenama koje su nastale kao posljedica čestih kontakata sa Svetim Rimskim Carstvom u kasnom srednjem vijeku. Počevši od vladavine Žigmunda Luksemburškog, hrvatski su magnati počeli intenzivirati svoje kontakte s njemačkim kolegama što je rezultiralo postupnim, ali značajnim promjenama koje su se uvodile kroz stoljeća. Te se promjene mogu uočiti u pisanim dokumentima i materijalnoj kulturi, u bračnim vezama i vjerskim hodočašćima.
Barbara Španjol Pandelo, Filozofski fakultet u Rijeci
Medieval visual culture of the North Adriatic under the central European artistic and political influence
Srednjovjekovna umjetnost sjevernog Jadrana tradicionalno se smatrala sastavnim dijelom Mletačke Republike, odnosno onom kojom prevladavaju venecijanski utjecaji, kako umjetnički tako i arhitektonski. No novija istraživanja, s posebnim osvrtom na drvenu srednjovjekovnu skulpturu, pokazala su da je postojala i snažna veza sa srednjoeuropskim umjetničkim razvojem, osobito tijekom 15. stoljeća. Nekoliko drvenih skulptura sačuvanih na otocima Rabu i Cresu, kao i na sjevernojadranskom primorju poput Novog Vinodolskog i grada Rijeke, impliciraju snažnu vezu sa srednjoeuropskom tradicijom, a ne s venecijanskom, o čemu se govori u ovom radu.
Kosana Jovanović, Filozofski fakultet u Rijeci
Romance literature in Central Europe – transference, continuity and change of chivalric literary canons
Od 13. stoljeća nadalje u srednjoj i jugoistočnoj Europi pojavljuje se sve veći broj viteške književnosti te se u ovom radu pokazuje koji je aspekt viteškog književnog kanona usvojen u srednjoj Europi, a koji je izmijenjen kako bi se zadovoljio njezinu publiku. Naime, prikazat će se kako su ti utjecaji nastali i kakve su bile posljedice takvih kulturnih susreta i razmjena koje uključuju književnost kao sredstvo jačanja plemstva, viteštva, ali i rastućeg trgovačkog staleža, posebice uporabom nacionalnih jezika kao način pokazivanja svoje neovisnosti i individualnosti.
*****
Journées d’études – The Adriatic between Late Antiquity and Early Middle Ages: Space of Transfer of Ideas and Forms, Besançon, Francuska, 7. – 8. 10. 2022.
Doc. dr. sc. Goran Bilogrivić (keynote speaker) održao je pozvano izlaganje pod naslovom Tracing the Impact of the Carolingian Renaissance on the Empire’s Adriatic Periphery:
The Adriatic Sea truly always has been a space of transfer of ideas and forms, as is aptly stated in the title of this doctoral workshop. In the early medieval period this was especially true in the 9th century, when a large part of it was dominated by the Carolingians. In the west their Kingdom of Italy, and in the east their Dalmatia, i.e. the Croatian Principality under Italy’s overlordship. Although the written sources are relatively scarce, ties and contacts between the two Adriatic coasts are undisputable and manifold. When speaking of the transfer of ideas in that period, we have to bear in mind the wider context of the Carolingian Renaissance. The reflections of this programme of religious and cultural renovatio are clearly visible in Croatia in various aspects – in church architecture and sculpture, in script, in its influences on political and social organisation. And particularly so in the central third of the 9th century.
This is, after all, a period in which a learned Carolingian monk spent some time at the court of one of the first Croatian dukes, Duke Trpimir. Gottschalk of Orbais, persecuted throughout the Empire by some of the most influential figures of the Carolingian world, fled from Friuli and found refuge at Trpimir’s court. Although the first-hand sources are not very telling, this sojourn must have been impactful. With the main focus on this historic episode, as well as the developments in the ensuing decades, this paper will explore the wider consequences of the Carolingian Renaissance for the complex relations between the Empire and its southeastern priphery, thus also the relations around the Adriatic Sea.
G. Bilogrivić
*****
IRCLAMA: 29th Annual International Scientific Symposium of the International Research Center for Late Antiquity and Middle Ages, University of Zagreb, Poreč, 29. 9. – 2. 10. 2022.
Doc. dr. sc. Goran Bilogrivić održao je izlaganje pod naslovom Carolingian renaissance and social identities in 9th-century Dalmatia and Croatia:
Carolingian expansion entailed various transformative processes within local societies on its fringes. Among those processes were also formations of new identities as well as transformations of old ones through finding new modes and symbols of identification or specific forms of representations of belonging to newly emerging status- and ethnic groups. The Carolingian Empire thus contributed to creating a lasting patchwork of groups from the Baltic to the Adriatic Sea, while at the same time uniting large areas of the continent under one encompassing entity.
In these processes many cultural elements played their part, and culture in 9th-century continental Europe in general is greatly marked by what medievalists usually call the Carolingian Renaissance. Although far from being the main or only element in the mentioned processes regarding social identities, it provided useful means for their manifestation and representation, foremost with its focus on the written word. All of the above pertains to the Empire’s southeastern periphery as well, and this paper thus aims to explore how this Carolingian cultural project could have played a role in the formation, representation, and expression of social identities in 9th-century Dalmatia and Croatia.
G. Bilogrivić