{"id":1361,"date":"2025-05-26T09:43:17","date_gmt":"2025-05-26T09:43:17","guid":{"rendered":"https:\/\/rimah.uniri.hr\/?p=1361"},"modified":"2025-05-26T09:43:17","modified_gmt":"2025-05-26T09:43:17","slug":"vaznost-prepoznatljivosti-raba-na-unesco-voj-listi-posredstvom-rukopisa-o-sv-marinu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/rimah.uniri.hr\/?p=1361","title":{"rendered":"Va\u017enost prepoznatljivosti Raba na UNESCO-voj listi posredstvom rukopisa o sv. Marinu"},"content":{"rendered":"\n
Razgovarao: Hrvoje Hodak (izvor: min-kulture.gov.hr)<\/pre>\n\n\n\n
<\/p>\n\n\n\n
Hrvatska je u registar UNESCO-ovog programa Pam\u0107enje svijeta<\/strong><\/a> upisala Multinacionalnu kandidaturu \u201eVita Sanctorum Marini et Leonis\u201d<\/strong><\/em> zajedno sa Republikom San Marino i Italijom \u010dime se doprinosi ja\u010danju povijesnih i duhovnih veza izme\u0111u triju naroda, a uklapa se i u promicanje suradnje u okviru EUSAIR (EU Strategy for the Adriatic and Ionian Region) \u2013 Jadransko-jonske inicijative.<\/p>\n\n\n\n
Cilj zajedni\u010dke nominacije triju dr\u017eava za\u0161tita je vrijedne svjetske pisane rukopisne i tiskane ba\u0161tine koja po\u010diva na temeljnom dokumentu \u201eVita Sanctorum Marini et Leonis\u201c odnosno rukopisu koji opisuje \u017eivot svetog Marina, osniva\u010da Republike San Marino, koji se \u0161tuje i u Dalmaciji. Rije\u010d je naime o pripovijesti o putovanju klesara Marina krajem 3. i po\u010detkom 4. stolje\u0107a s otoka na dalmatinskoj obali preko obale gornjeg Jadrana na talijanskom poluotoku i rimskog grada Ariminuma (Rimini) do doseljenja na gori Titano, dana\u0161njem San Marinu. Rukopis<\/a> je pohranjen u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Torinu<\/strong>, a datira u 10.\/11. stolje\u0107e.<\/p>\n\n\n
\n
\"\"
Franjeva\u010dka knji\u017enica samostana sv. Bernardina Sijenskoga u Kamporu \u2013 FOTO: Sa\u0161a Poto\u010dnjak<\/em><\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n
Pisac \u017eivotopisa svetaca (hagiografija) P. de Natalibus u 14. stolje\u0107u kao mjesto ro\u0111enja sv. Marina i Lea precizira Rab i od tada rapsko podrijetlo osniva\u010da Republike San Marina postaje uvrije\u017eeni narativ, koji su preuzeli i bolandisti u Acta sanctorum<\/em>, a zatim i sakuplja\u010di rukopisne gra\u0111e za Illyricum sacrum<\/em>.  Tako se latinska matica \u201eVita Sanctorum Marini et Leonis\u201c<\/em> u kasnosrednjovjekovnoj rapskoj komuni i biskupiji razra\u0111uje novim motivsko-tematskim elementima, \u010dime se u rapskoj zajednici neprestano obnavlja sje\u0107anje na sv. Marina i kontinuirano se nastoji potvr\u0111ivati izravna rodoslovna veza sa svecem.<\/p>\n\n\n\n
\"\"
Kaldanac u gradu Rabu \u2013 FOTO: Sa\u0161a Poto\u010dnjak<\/em><\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n
Nakon \u0161to je u San Marinu 1586. prona\u0111en kov\u010deg s kostima, za koje se smatra da su ostaci sv. Marina, afirmacija kulta sv. Marina kao \u201egra\u0111anina Raba\u201c dodatno je intenzivirana. Popularizacija \u0161tovanja sv. Marina na Rabu nametnula se kao strate\u0161ki identitetski \u010din, s ciljem osiguranja zna\u010daja, ali i presti\u017ea ranonovovjekovne rapske komune. U rapskoj je rukopisnoj tradiciji me\u0111u ostalim sa\u010duvan i rukopis na hrvatskom jeziku iz 18. st. pod naslovom \u201ePo\u010dinje \u017eivot svetoga Marina ispovidnika Raba djaka\u201c<\/strong>. Tradicija koja \u010duva sje\u0107anje zajednice na rapsko-sanmarine\u0161koga sveca, zapisana u torinskom rukopisu, na specifi\u010dan se na\u010din ugradila u identitet rapske zajednice koja je sje\u0107anje na taj hagiografski narativ (vita) trajno odr\u017eala kroz razne vjerske prakse kulturno-umjetni\u010dke, politi\u010dke i gospodarske oblike lokalnoga \u0161tovanja sv. Marina.<\/p>\n\n\n\n
Arhivska istra\u017eivanja izv. prof. dr. sc. Sa\u0161e Poto\u010dnjak postala su podloga za hrvatski dio ove nominacije, pa smo je upitali da nam ne\u0161to vi\u0161e ka\u017ee o tom dijelu na\u0161eg kulturnog naslije\u0111a i povijesnih veza koje iz njega proizlaze.<\/strong><\/p>\n\n\n\n
\u2013 Tradicija \u0161tovanja sv. Marina na otoku Rabu vrlo je stara te se kroz povijest oblikovala u skladu s dru\u0161tvenim promjenama i izgradnjom identiteta rapske zajednice. Sv. Marin je uz sv. Kristofora i patron Raba, a dru\u0161tveno se politi\u010dke veze Raba i San Marina posredstvom \u201czajedni\u010dkoga\u201d sveca nagla\u0161eno intenziviraju krajem 16. st. kada \u0107e klju\u010dnu ulogu u procesu identifikacije Raba sa sv. Marinom odigrati rapski kanonik Marin Bizza<\/strong>, rapski biskup Pasquale Padavino<\/strong>, franjevci opservanti iz samostana sv. Bernardina Sijenskoga u Kamporu te Dinko Dokula<\/strong>. Tada je pohranjena u sanktuarij Rapske katedrale i ko\u0161\u0107ica rebra sv. Marina te njemu i sv. Didaku u \u010dast izgra\u0111ena istoimena crkva u gradskoj jezgri Raba. Epigrafski posvetni natpis iz gradskoga dijela Kaldanac u jednom je specifi\u010dnom povijesnom trenutku prenesen u San Marino, \u0161to je bio i iskaz potrebe da se odr\u017ei sje\u0107anje na neraskidive veze izme\u0111u Raba kao sve\u010deve o\u010devine i San Marina kao sve\u010deve domovine.<\/p>\n\n\n\n
\"\"
Pripreme za nominaciju rukopisa \u2013 FOTO: Sanjin Badurina \u2013 Piloto<\/em><\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n
Va\u0161a istra\u017eivanja o povijesnim sponama San Marina i nekada\u0161nje rapske komune odvijala su se na relaciji San Marino \u2013 Rab.<\/strong><\/p>\n\n\n\n
\u2013 Tu povijesnu vezu, oblikovanje politi\u010dko-dru\u0161tvenoga identiteta te kulturu sje\u0107anja na sv. Marina istra\u017eivala sam po\u010detkom 2016. godine i u gradu San Marinu kada sam u kripti crkve sv. Petra i uo\u010dila posvetnu oltarnu plo\u010du iz Kaldanca, a zatim u knji\u017enici i arhivu u San Marinu nai\u0161la i na ostale relevantne dokumente.<\/p>\n\n\n\n
\"\"
Posvetna oltarna plo\u010da iz crkve sv. Marina i Didaka iz Kaldanca, danas u kripti crkve sv. Petra u San Marinu \u2013 FOTO: Mirko Mancini<\/em><\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n
Istra\u017eivanje sam nastavila u franjeva\u010dkom samostanu u Kamporu gdje se nalazi jedan mla\u0111i rukopis \u017eivota o sv. Marinu Rabljaninu na hrvatskom jeziku. Rezultate toga inicijalnoga istra\u017eivanja objavila sam tiskom 2018., da bi krajem 2023. godine kao rapski udio u hrvatskom dijelu oni postali podloga za nominaciju za upis na UNESCO listu Memory of the World. Posebno su me stoga i razveselili rezultati jer je na ovaj na\u010din \u0161ire prepoznata posebnost filolo\u0161ke struke te arhivskih istra\u017eivanja.<\/p>\n\n\n\n
\"\"
S lijeva: Ms. F.III.16 (fol. 182r-190v) \u2013 Vita Sanctorum Marini et Leonis, membr., 10.-11. st. \u2013 Izvor: Biblioteca Nazionale Universitaria di Torino | S desna: Rkp. \u201cPo\u010dinje \u017eivot svetoga Marina ispovidnika Raba djaka\u201d, Cronaca d\u2019Arbe \u2013 franjeva\u010dki arhiv samostana sv. Bernardina Sijenskoga u Kamporu<\/em><\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n
\u0160to bi ovaj upis u registar UNESCO-ovog programa Pam\u0107enje svijeta trebao zna\u010diti za Rab i San Marino?<\/strong><\/p>\n\n\n\n
\u2013 Mislim da je ovo dobar povod da se i sama zajednica bolje upozna s tim dijelom vlastitoga kulturnoga naslje\u0111a i povijesnoga identiteta, kako na Rabu tako i u San Marinu. Iz rapske perspektive promatrano \u010dini mi se zanimljivim ponuditi vi\u0161e informacija o suradnji San Marina i rapske komune u 16. st., na primjeren na\u010din uklju\u010diti ili obilje\u017eiti prostore te mjesta koja su dio ovoga narativa, a \u010diji su akteri odigrali presudnu ulogu u tom dijelu oblikovanja rapskoga identiteta. Prepoznatljivost Raba na UNESCO-voj listi posredstvom rukopisa Ms. F.III.16 o sv. Marinu za zajednicu mo\u017ee biti i daljnji poticaj za o\u010duvanje vlastite ba\u0161tine.<\/p>\n\n\n\n
\"\"
FOTO: Sanjin Badurina \u2013 Piloto<\/em><\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n
Upis na UNESCO-vu listu Memory of the World torinskoga rukopisa koji sadr\u017ei \u017eivotopis sv. Marina i Lea, a \u010dija je iznimnost uvjetovana upravo odr\u017eavanim dru\u0161tvenim praksama i tradicijama na otoku Rabu i u Republici San Marino, potvr\u0111uje va\u017enost dokumentarne ba\u0161tine i danas. Na tom putu od sudjelovanja u hrvatskom timu za nominaciju, tijekom samoga pisanja i oblikovanja teksta, prikupljanja materijala i u kona\u010dnici upisa, na posve nesebi\u010dnoj podr\u0161ci, ali i na razumijevanju te svijesti o va\u017enosti same inicijative, valja mi posebno zahvaliti glavnoj konzervatorici RH dr. sc. Vi\u0161nji Brali\u0107<\/strong>, Sanjinu Badurini Pilotu<\/strong>, fra Ivici Str\u010di\u0107u<\/strong>, Mirku Manciniju<\/strong>, Massimu Manciniju<\/strong>, ravnateljici POU Rab Katarini Ribari\u0107<\/strong> i gradona\u010delniku grada Raba Nikoli Grguri\u0107u<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n
Valja mi zahvaliti i slu\u017ebenim dionicima u ovoj multinacionalnoj kandidaturi koju je Hrvatska upisala zajedno sa San Marinom i Italijom. U hrvatskom dijelu to su Filozofski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Rijeci<\/strong>, Pu\u010dko otvoreno u\u010dili\u0161te Rab<\/strong> i Grad Rab \u2013<\/strong> zaklju\u010dla je izv. prof. dr. sc. Sa\u0161a Poto\u010dnjak.<\/p>\n\n\n\n
A mi \u0107emo na kraju dodati i to da su na zasjedanju Izvr\u0161nog odbora UNESCO-a, u registar UNESCO-ovog programa Pam\u0107enje svijeta, osim ranosrednjovjekovnog rukopisa \u201eVita Sanctorum Marini et Leonis\u201c<\/em>, upisane jo\u0161 dvije hrvatske nominacije: Dnevnici Andrije \u0160tampara (1931. \u2013 1938.) i kratkometra\u017eni filmovi Zagreba\u010dke \u0161kole crtanog filma (1956. \u2013 1979.)<\/p>\n\n\n\n
Procesom upisa ovih triju hrvatskih nominacija tijekom vi\u0161e godina koordinirali su Hrvatsko povjerenstvo za UNESCO i Ministarstvo kulture i medija, a ovaj presti\u017eni UNESCO-ov popis Pam\u0107enje svijeta (UNESCO Memory of the World Register) osnovan je 1992. godine, s ciljem promicanja o\u010duvanja i pristupa dokumentarnoj ba\u0161tini od globalnog zna\u010daja. Zanimljivo je spomenuti da je u registar ve\u0107 upisan Arhiv Dubrova\u010dke Republike zbog kontinuiteta, koli\u010dine i vrijednosti gra\u0111e Dr\u017eavnog arhiva u Dubrovniku.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Razgovarao: Hrvoje Hodak (izvor: min-kulture.gov.hr) Hrvatska je u registar UNESCO-ovog programa Pam\u0107enje svijeta upisala Multinacionalnu kandidaturu \u201eVita Sanctorum Marini et Leonis\u201d zajedno sa Republikom San Marino i Italijom \u010dime se doprinosi ja\u010danju povijesnih i duhovnih veza izme\u0111u triju naroda, a uklapa se i u promicanje suradnje u okviru EUSAIR (EU Strategy for the Adriatic and Ionian Region) \u2013 Jadransko-jonske<\/p>\n
Read More <\/i><\/a><\/span><\/div>\n
<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":1362,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-1361","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/rimah.uniri.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1361","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/rimah.uniri.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/rimah.uniri.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/rimah.uniri.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/rimah.uniri.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1361"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/rimah.uniri.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1361\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1369,"href":"https:\/\/rimah.uniri.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1361\/revisions\/1369"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/rimah.uniri.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/1362"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/rimah.uniri.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1361"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/rimah.uniri.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1361"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/rimah.uniri.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1361"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}