{"id":1041,"date":"2023-09-14T13:29:19","date_gmt":"2023-09-14T13:29:19","guid":{"rendered":"https:\/\/rimah.uniri.hr\/?p=1041"},"modified":"2023-09-14T19:18:34","modified_gmt":"2023-09-14T19:18:34","slug":"urbanizam-srednjovjekovne-rijeke","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/rimah.uniri.hr\/?p=1041","title":{"rendered":"Urbanizam srednjovjekovne Rijeke"},"content":{"rendered":"\n

Razgovor s dr. sc. Petrom Predoevi\u0107 Zadkovi\u0107<\/strong><\/p>\n\n\n

\n
\"\"<\/a>
Razgovor s dr. sc. Petrom Predoevi\u0107 Zadkovi\u0107 tijekom istra\u017eiva\u010dkog boravka u gradu Cresu<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n

RiMah<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Na\u0161a sugovornica Petra Predoevi\u0107 Zadkovi\u0107 ro\u0111ena je 1984. godine u Rijeci. Godine 2010. zavr\u0161ila je diplomski studij na Filozofskome fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Rijeci stekav\u0161i akademski naziv profesor povijesti umjetnosti i povijesti, a u o\u017eujku 2023. godine, naziv doktora znanosti iz znanstvenoga podru\u010dja humanisti\u010dkih znanosti, znanstvenoga polja povijesti umjetnosti. Tada je obranila disertaciju pod naslovom Urbanizam srednjovjekovne Rijeke<\/em> i to na Poslijediplomskom doktorskom studiju Humanisti\u010dkih znanosti na Sveu\u010dili\u0161tu u Zadru, (mentorica prof. dr. sc. Marina Vicelja-Matija\u0161i\u0107, Sveu\u010dili\u0161te u Rijeci, komentorica pok. doc. dr. sc. Marijana Kova\u010devi\u0107, Sveu\u010dili\u0161te u Zadru). Zaposlena je u Osnovnoj \u0161koli Trsat te je trenutno v. d. ravnateljica \u0161kole.<\/p>\n\n\n\n

S obzirom na to da je urbani prostor Rijeke va\u017ena istra\u017eiva\u010dka tema i Centra za istra\u017eivanje srednjovjekovne ba\u0161tine Jadrana razgovor s dr. sc. Petrom Predoevi\u0107 Zadkovi\u0107 ponudio nam je neke nove spoznaje u pristupu i obradi gra\u0111e ove kompleksne teme. Prije svega zanimao nas je metodolo\u0161ki pristup?<\/p>\n\n\n\n

Petra Predoevi\u0107 Zadkovi\u0107   <\/strong><\/p>\n\n\n\n

Istra\u017eivanje srednjovjekovnog urbanizma Rijeke, ve\u0107 je na samom po\u010detku, pretpostavilo jedan slo\u017een proces rekonstrukcije ne\u010dega \u0161to je o\u010duvano u vrlo skromnim oblicima. Rijeka je grad \u010dije je povijesno gradsko tkivo do\u017eivjelo brojne promjene, ru\u0161enja i degradacije te \u010dija je srednjovjekovna arhitektura u najve\u0107oj mjeri i\u0161\u010dezla, ili je gotovo u potpunosti izmijenjena pregradnjama. Stoga je za istra\u017eivanje odabran interdisciplinaran pristup, povezivanje metodologije povijesti umjetnosti s relevantnim povijesnim i arheolo\u0161kim spoznajama. Upravo me je metodolo\u0161ki pristup, ali i zbog specifi\u010dnosti teme, mogu\u0107nost istra\u017eivanja arhivske gra\u0111e, privuklo istra\u017eivanju.<\/p>\n\n\n\n

RiMah<\/strong><\/p>\n\n\n\n

U pristupu temi kori\u0161teni su brojni pisani izvori? Koji su, ukratko, bili najva\u017eniji primarni pisani izvori tijekom istra\u017eivanja?<\/p>\n\n\n\n

Petra Predoevi\u0107 Zadkovi\u0107   <\/strong><\/p>\n\n\n\n

Zbog nedostatka materijalnih slojeva potraga za odgovorima na istra\u017eiva\u010dka pitanja o urbanisti\u010dkom razvoju srednjovjekovne Rijeke morala je po\u0107i od dostupnih pisanih izvora. Stoga su, kao primarni izvori na kojima se temeljilo istra\u017eivanje, odabrani pisani izvori, tj. sa\u010duvane notarske knjige rije\u010dkih notara i kancelara Antuna de Renna i Dominika Ravizze, dokumenti Samostana reda pustinjaka sv. Augustina u Rijeci te Rije\u010dki statut<\/strong>, koji se danas \u010duvaju u Dr\u017eavnom arhivu u Rijeci<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n

Provedena historiografska istra\u017eivanja pokazala su da se radi o gra\u0111i koja je jo\u0161 uvijek nedovoljno istra\u017eena i da podaci, koji se mogu iz nje izlu\u010diti, pru\u017eaju nove spoznaje o srednjovjekovnom urbanizmu grada i njegovim spomenicima.<\/p>\n\n\n\n

U rekonstrukciji gradskog prostora su, tako, kori\u0161teni povijesni podaci iz razli\u010ditih vrsta sa\u010duvanih dokumenta poput: kreditnih ugovora, zapisa o javnim dra\u017ebama zaloga, potvrda dugovanja ili isplata nakon kupoprodaje, sporova, prosvjeda ili dogovora oko nekretnina, odredbi gradskog vije\u0107a, odnosno statutarnih odredbi, darovanja, oporuka i dr., koji nisu istovremeno i najbolji izvori za istra\u017eivanje povijesti urbanizma. To ponajprije proizlazi iz nedostatka i kronolo\u0161kog diskontinuiteta pisanih izvora.<\/p>\n\n\n

\n
\"\"<\/a>
Slika 1 . Rijeka, apsida crkve sv. Jeronima.<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

Dokumenata koji su relevantni za razvoj rije\u010dkog urbanizma sve do 15. stolje\u0107a gotovo da nema, a tome se pridodaje i diskontinuitet pisanih izvora u razdoblju izme\u0111u 15. i prvih desetlje\u0107a 16. stolje\u0107a, razdoblja koje nudi najbrojniju gra\u0111u i najvi\u0161e podataka za ovu temu. Nadalje, ote\u017eavaju\u0107a okolnost u istra\u017eivanju je i njihova \u201epravna narav\u201c, odnosno razli\u010ditost i neujedna\u010denost podataka koji su iz izvora izdvojeni. Te\u0161ko je bilo izdvojiti samo odre\u0111eni urbanisti\u010dki element s obzirom na to da se svaki podatak iz dokumenata trebao tuma\u010diti i usporednom analizom s arhivskom kartografskom gra\u0111om, te spoznajama arheolo\u0161kih, konzervatorsko-restauratorskih odnosno povijesno umjetni\u010dkih istra\u017eivanja.<\/p>\n\n\n\n

S jedne strane nalazimo se pred izvorima koji pru\u017eaju nove podatke, ali s druge strane onemogu\u0107uju istra\u017eivanje i prikaz razvoja i mijena \u201eurbane slike\u201c srednjovjekovnoga grada u o\u010dekivanom linearnom slijedu. Stoga sam odabrala \u201e\u0161iri\u201c pristup koji kao rezultat istra\u017eivanja predstavlja izvore, te nudi detaljni prikaz njihovog sadr\u017eaja u kojem se mogu prepoznati faze urbanisti\u010dkoga razvoja srednjovjekovnoga grada, na temelju boljeg poznavanja njegovih sastavnica, niza obrambenih, javnih i sakralnih zdanja i prostora te stambenih gra\u0111evina i razli\u010ditih gospodarskih objekata i prostora.<\/p>\n\n\n\n

RiMah<\/strong><\/p>\n\n\n\n

\u0160to je s uspostavljanjem povijesnoga okvira na temelju izvora?<\/p>\n\n\n\n

Petra Predoevi\u0107 Zadkovi\u0107<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Istra\u017eivanjem je uspostavljen i nu\u017ean povijesni okvir, kriti\u010dkim i\u0161\u010ditavanjem razli\u010ditih izvora (i autora), a s obzirom da ne postoji revidirana sinteza povijesnih prilika anti\u010dke i srednjovjekovne Rijeke, iako u posljednjim godinama polako raste broj radova koji se bave pojedina\u010dnim temama iz urbanizma, arhitektonske i umjetni\u010dke ba\u0161tine rije\u010dkog srednjovjekovlja te rije\u010dkim kasnosrednjovjekovnim ispravama, \u010dime su ostvareni zna\u010dajni pomaci u istra\u017eivanjima. U \u010ditanje rastera srednjovjekovnoga grada \u2013 kako bi se dodatno razjasnili obilje\u017eja i razvoj urbanizma \u2013 ugra\u0111ene su anti\u010dke i kasnoanti\u010dke strukture Tarsatike. Predstavljena je \u0161ira sinteza rezultata arheolo\u0161kih i povijesnih istra\u017eivanja, nastala na temelju analize historiografskih radova, epigrafske gra\u0111e, arhivske gra\u0111e, muzejske dokumentacijske gra\u0111e, konzervatorsko-restauratorskih elaborata te izvje\u0161taja s arheolo\u0161kih istra\u017eivanja. Neovisno o razdobljima stagnacija urbanoga \u017eivota, uzrokovanih krizama i ugrozama, nasilnim ru\u0161enjima, napu\u0161tanjima i nemogu\u0107nosti odr\u017eavanja arhitekture, prostor i gra\u0111evne infrastrukture koje su pratile pro\u0161lost Tarsatike i urbanisti\u010dke zadatosti njezinih razvojnih faza ostvarili su svoj kontinuitet i u srednjovjekovnome razdoblju, osobito u funkcionalnom smislu. Time je dokazana me\u0111uovisnost anti\u010dke i srednjovjekovne urbane matrice i osobitost strukture urbanisti\u010dkoga tkiva naspram gradskih jezgri ostalih isto\u010dnojadranskih gradova.<\/p>\n\n\n

\n
\"\"<\/a>
Slika 2. Rijeka, pogled na zapadno pro\u010delje crkve Uznesenja Bla\u017eene Djevice Marije i njezin zvonik, tzv. Kosi toranj.<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n

RiMah<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Je li bilo mogu\u0107e napraviti sustavnu analizu gradskoga prostora na temelju takve metodologije?<\/p>\n\n\n\n

Petra Predoevi\u0107 Zadkovi\u0107<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Istra\u017eivanjem i ra\u0161\u010dlambom vi\u0161e stotina dokumenata dat je va\u017ean doprinos razmatranju kasnosrednjovjekovne urbanisti\u010dke faze Rijeke 15. i prvih desetlje\u0107a 16. stolje\u0107a. Predstavljena je detaljna struktura izvora te je u\u010dinjena sustavna analiza gradskoga prostora zabilje\u017eenog u razli\u010ditim dokumentima. Istra\u017eena data topica<\/em> potvrdila je zna\u010daj javnoga gradskog prostora, glavnoga gradskog trga komunalnoga tipa i gradske lo\u017ee. <\/p>\n\n\n\n

Uz spomen ovoga prostora, iz dokumenata su izdvojeni podaci o gradskim vratima, barbakanu, ka\u0161telu, razli\u010ditim privatnim nekretninama, ve\u0107inom ku\u0107ama, ali i kulama u privatnome vlasni\u0161tvu, gradskim gospodarskim prostorima, te sakralnim zdanjima: augustinskom samostanu, crkvi sv. Marije, crkvi sv. Vida i crkvi sv. Barbare. <\/p>\n\n\n\n

Premda se tek kronolo\u0161ki podatak njihova spomena u izvorima mo\u017ee u\u010diniti kao jedini objektivni podatak koji se mo\u017ee razlu\u010diti, zna\u010daj njihova spomena je vi\u0161estruk. Na to je osobito ukazano u provedenoj usporednoj analizi razli\u010ditih izvora, poput kartografskih ili arheolo\u0161kih izvora. Na vi\u0161e je primjera pokazano kako se zbirnom analizom podataka mo\u017ee razlu\u010diti kronolo\u0161ka, funkcionalna i prostorna odrednica pojedinih urbanisti\u010dkih dijelova.<\/p>\n\n\n\n

RiMah<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Mo\u017eemo li govoriti i o nekim novim rezultatima nakon ovako provedenoga istra\u017eivanja?<\/p>\n\n\n\n

Petra Predoevi\u0107 Zadkovi\u0107<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Spoznajni iskorak u\u010dinjen je i istra\u017eivanjem \u201eurbanisti\u010dke\u201c terminologije dokumenata odnosno komparativnim istra\u017eivanjem, postavljanjem paralela s drugim gradovima poput Zadra, Trogira, Senja, Raba, Trsta i dr. Dokumenti su pru\u017eili i temelj budu\u0107ih analiza primjerice kasnosrednjovjekovne stambene arhitekture prema socijalnome, imovinskome i profesionalnome statusu njihovih vlasnika. Va\u017eno je bilo i ubicirati nekretnine spomenute u izvorima, odnosno odrediti njihov polo\u017eaj unutar grada na temelju spomena gradskih \u010detvrti ili predjela, ili odre\u0111enih urbanih dominanti poput sakralne arhitekture. Iz pisanih izvora su izdvojene i identificirane sve osobe koje su neposredno sudjelovale u oblikovanju prostora: graditelji, zidari, klesari i drvodjelci.<\/p>\n\n\n\n

Takvih je novih spoznaja o graditeljskim majstorima vi\u0161e od dvadeset pet. Iako je primjerice utvr\u0111eno kako se ve\u0107ina zabilje\u017eenih majstora u notarskoj knjizi Antuna de Renna spominje tek jedanput, tako da je prva godina njihova bilje\u017eenja ujedno i njihova posljednja godina spominjanja, te kako izostaju dokumenti koji svjedo\u010de o njihovom anga\u017emanu, njihov spomen u izvoru povezan je uz \u017eivu graditeljsku aktivnost koja se o\u010dituje kroz dokumentirane radove na crkvi sv. Marije i (njezinome) gradskom groblju, radovima unutar samostanskoga kompleksa rije\u010dkih augustinaca i \u010dini se, izgradnji gradskih bedema, a koji imaju sli\u010dnu kronolo\u0161ku odrednicu, tj. dovr\u0161enje radova sredinom 15. stolje\u0107a.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/a>
Slika 3. Rijeka, goti\u010dka monofora trolisnog zavr\u0161etka, sjeverno pro\u010delje crkve Uznesenja Bla\u017eene Djevice Marije. Mogu\u0107i ostaci devinske kapele sv. Jurja.<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Razvrstavanje sadr\u017eaja dokumenata notarske knjige Antuna de Renna prema nizu kategorija \u2013 vrsti dokumenata te vrsti gradskih nekretnina ili prostora koji se u dokumentima spominju \u2013 poslu\u017eilo mi je i kao temelj provedenoga istra\u017eivanja, koji sam primijenila i na ostale pisane izvore, kako bi se jasnije razmotrile sli\u010dnosti i razlike urbanisti\u010dkoga razvoja izme\u0111u 15. i prvih desetlje\u0107a 16. stolje\u0107a. Dokumenti iz notarske knjige Dominika Ravizze ukazuju na prostore grada koji su, neovisno o turbulentnim povijesnim doga\u0111ajima (osobito krajem prvog i po\u010detkom drugog desetlje\u0107a 16. st.), do\u017eivjeli vrhunac i kraj svojega srednjovjekovnoga razvoja. To se osobito o\u010dituje kroz zaklju\u010dke izvedene tako\u0111er usporednom analizom izvora, prema kojima primjerice funkcionalnost komunalnoga gradskog trga, naj\u010de\u0161\u0107e spominjanoga javnog prostora u pisanim izvorima, svoj vrhunac dose\u017ee upravo prenamjenom ku\u0107e na sjevernoj strani trga, smje\u0161tenoj uza srednjovjekovnu lo\u017eu, u ku\u0107u odnosno zgradu gradske vije\u0107nice ili pak podjelom na gradske \u010detvrti ili predjele koji \u0107e do kraja 1530. godine biti jasno definirani svojom administrativnom funkcijom.<\/p>\n\n\n\n

Dokumente notarske knjige Dominika Ravizze za razliku od dokumenta 15. stolje\u0107a bilo je mogu\u0107e usporedno analizirati i s odredbama Rije\u010dkoga statuta kodificiranog 1530. godine. Za razliku od dalmatinskih komunalnih statuta, Rije\u010dki statut po pitanju urbanisti\u010dkog planiranja i ure\u0111enja grada znatno je skromnijeg sadr\u017eaja, no ipak na temelju izvora iznesen je niz novih podataka, me\u0111u kojima su najzna\u010dajniji podaci o javnim prostorima grada, poput podatka o istovremenom funkcioniranju dvije gradske lo\u017ee, \u0161irenju javnog prostora grada izvan njegova ju\u017enoga ulaza, na lu\u010dku obalu te administrativnoj podijeli prostora grada na \u010detiri dijela, odnosno na \u010detvrti ili predjele sv. Marije, sv. Vida, sv. Jeronima i sv. Barbare, u svrhu odr\u017eavanja i provedbe komunalne sigurnosti i higijene.<\/p>\n\n\n\n

Posebno je razmotrena i skupina pisanih izvora koji su pripadali nekada\u0161njem augustinskom samostanu u Rijeci, gdje je pozornost posve\u0107ena i manje poznatim podacima o gradskim nekretninama u vlasni\u0161tvu samostana, ali i razrije\u0161ene i neke starije pretpostavke o \u017eudekama, odnosno \u0161tavionicama ko\u017ee, koje su kao gospodarski prostor grada zauzimale podru\u010dje iza linije gradskog bedema, odnosno preostaloga dijela nekada\u0161njega gradskog zida, danas uklonjenog s Trga Ivana Klobu\u010dari\u0107a i polo\u017eenog u neposrednoj blizini trga i crkve Uznesenja Bla\u017eene Djevice Marije.<\/p>\n\n\n\n

RiMah<\/strong><\/p>\n\n\n\n

U disertaciju je uklju\u010deno i kartografsko gradivo?<\/p>\n\n\n\n

Petra Predoevi\u0107 Zadkovi\u0107<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Tijekom izrade disertacije provela sam i istra\u017eivanje kartografskih izvora u Ratnom arhivu u Be\u010du, Dr\u017eavnom arhivu u Rijeci te Arhivu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, na temelju kojeg je dobiven uvid u neke, u prethodnim istra\u017eivanjima, slabije razmotrene vedute i karte Rijeke te prikaze gradskih obrambenih struktura. Iako kartografski izvori nisu u istra\u017eivanju obra\u0111eni kao samostalna cjelina (\u0161to zaslu\u017euju svojom slojevito\u0161\u0107u) u zbirnoj analizi izvora i podataka pokazali su se iznimno va\u017enima zbog prikaza \u201eurbanisti\u010dkog reda\u201c u gradu. Doprinos istra\u017eivanju kartografske gra\u0111e ostvaren je i predstavljanjem do danas neobjavljene karte gradskih fortifikacija i objekata uz gradski bedem, koja se datira u 1748. godinu, odnosno u razdoblje prije razornoga potresa, a nakon kojega su fortifikacijske strukture grada poru\u0161ene kako bi se otvorio prostor za gradnju Civitas nove<\/em>.<\/p>\n\n\n

\n
\"\"<\/a>
Slika 4. Rijeka, goti\u010dka bifora na sjevernoj strani zvonika crkve Uznesenja Bla\u017eene Djevice Marije, pogled iz unutra\u0161njosti.<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n

RiMah<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Na \u010demu su stoga utemeljene srednjovjekovne faze urbanisti\u010dkog razvoja grada Rijeke?<\/p>\n\n\n\n

Petra Predoevi\u0107 Zadkovi\u0107<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Zavr\u0161no, \u017eeljela bih istaknuti kako su srednjovjekovne faze urbanisti\u010dkog razvoja grada utemeljene na odnosu i utjecaju povijesnih, politi\u010dkih i dru\u0161tvenih zbivanja i promjena koje je na primjeru Rijeke, u nedostatku izvora, te\u0161ko jasno sagledati. Tek od kraja 13. stolje\u0107a jasniji je njegov prostorni i arhitektonski sloj, definiran javnim prostorima grada \u2013 gradskim bedemom, komunalnim trgom i sakralnim dominantama, crkvom sv. Marije i augustinskim samostanom, iako se \u201eurbana slika\u201c uspostavljene komunalne cjeline po prvi put jasnije razaznaje tek na temelju izvora iz 15. stolje\u0107a. Izvorima je utvr\u0111en i potvr\u0111en vrhunac srednjovjekovnog urbanisti\u010dkog razvoja u 15. stolje\u0107u, vremenu u kojem se mogu jasno definirati gradske \u010detvrti, razli\u010dita tipologija privatnih nekretnina, organizacija i funkcija komunalnoga trga, gospodarskih prostora i dr., ali i spomenici s nagla\u0161enim stilskim i umjetni\u010dkim karakteristikama. <\/p>\n\n\n\n

Gornja kronolo\u0161ka granica ovog razvoja tre\u0107e je desetlje\u0107e 16. stolje\u0107a u kojemu ranonovovjekovne izgradnje \u2013 gradskog bedema, gradske lo\u017ee izvan bedema, stambene arhitekture s renesansnom arhitektonskom dekoracijom te arhitektonski slojevi ranoga novog vijeka arhitekture samostana i crkve sv. Marije, potiskuju kasnosrednjovjekovno razdoblje. To se o\u010dituje i kroz \u201eposljednji dokument\u201c srednjovjekovnoga razvitka, Rije\u010dki statut, koji jednako odra\u017eava dru\u0161tveno, gospodarsko i politi\u010dko ozra\u010dje novog vremena i potvr\u0111uje obi\u010dajno, postoje\u0107e stanje ranijih razdoblja.<\/p>\n\n\n

\n
\"\"<\/a>
Slika 5. Rijeka, ostaci kule Le\u0161njak, Trg Ivana Klobu\u010dari\u0107a. Uz kulu su smje\u0161teni segmenti gradskog bedema (u metalno-drvenoj konstrukciji), 2004. godine \u201eprivremeno\u201c uklonjenog s trga. Ovaj se dio gradskog bedema, odnosno zid, spominje u dokumentu iz 1534. godine kao obnovljen ili iznova izgra\u0111en.<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n

No, uva\u017eavanjem ovih specifi\u010dnih okolnosti, postojanja Rijeke tijekom anti\u010dkoga i srednjovjekovnog doba, mogu\u0107e je istaknuti, per analogiam<\/em> s drugim isto\u010dnojadranskim sredi\u0161tima, njezin unikatan razvoj. <\/p>\n\n\n\n

Dono\u0161enje rekonstrukcije srednjovjekovne urbane matrice Rijeke ili prikaz njezina razvoja kroz stolje\u0107a, nije mogu\u0107 bez daljnjih istra\u017eivanja post-srednjovjekovnoga razdoblja. <\/p>\n\n\n\n

Ovo istra\u017eivanje donijelo je rezultate analize i interpretacije sve dostupne gra\u0111e iz ranijih razdoblja i nadam se, predstavlja ih kao polazi\u0161te daljnjih studija slu\u010daja ili op\u0107ih studija urbanizma, na temelju sa\u010duvanoga gradskog tijela iz kasnijih razdoblja. <\/p>\n\n\n\n

To je posao koji tek predstoji!<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Razgovor s dr. sc. Petrom Predoevi\u0107 Zadkovi\u0107 RiMah Na\u0161a sugovornica Petra Predoevi\u0107 Zadkovi\u0107 ro\u0111ena je 1984. godine u Rijeci. Godine 2010. zavr\u0161ila je diplomski studij na Filozofskome fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Rijeci stekav\u0161i akademski naziv profesor povijesti umjetnosti i povijesti, a u o\u017eujku 2023. godine, naziv doktora znanosti iz znanstvenoga podru\u010dja humanisti\u010dkih znanosti, znanstvenoga polja povijesti<\/p>\n

Read More <\/i><\/a><\/span><\/div>\n

<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-1041","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/rimah.uniri.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1041","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/rimah.uniri.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/rimah.uniri.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/rimah.uniri.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/rimah.uniri.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1041"}],"version-history":[{"count":9,"href":"https:\/\/rimah.uniri.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1041\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1058,"href":"https:\/\/rimah.uniri.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1041\/revisions\/1058"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/rimah.uniri.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1041"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/rimah.uniri.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1041"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/rimah.uniri.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1041"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}