{"id":385,"date":"2022-11-14T20:13:49","date_gmt":"2022-11-14T20:13:49","guid":{"rendered":"https:\/\/rimah.uniri.hr\/?page_id=385"},"modified":"2024-10-24T09:10:34","modified_gmt":"2024-10-24T09:10:34","slug":"terenska-nastava","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/rimah.uniri.hr\/?page_id=385","title":{"rendered":"Terenska nastava"},"content":{"rendered":"\n

Lomitelji kruha \u2013 Frankopani kao vje\u010dni \u010duvari Trsata<\/h3>\n\n\n\n

U \u010detvrtak 17. listopada 2024. u 17 sati odr\u017eana je terenska nastava Lomitelji kruha \u2013 Frankopani<\/em> kao vje\u010dni \u010duvari Trsata izv. prof. dr. sc. Sa\u0161e Poto\u010dnjak ispred Trsatskog ka\u0161tela, a u sklopu programa Sveu\u010dili\u0161ta za 3. dob. (Izvor: https:\/\/uniri.hr\/vijesti\/odrzano-predavanje-i-terenska-nastava-u-sklopu-programa-sveucilista-za-3-dob\/<\/a>)<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/a><\/figure>\n\n\n\n

Predavanje o Frankopanima te njihovoj neraskidivoj vezi s Trsatom, odr\u017ealo se u Trsatskom ka\u0161telu, u Interpretacijskom centru Trsat i uz sveti\u0161te Gospe Trsatske. \u010citanjem rukopisa i starih knjiga ispri\u010dana je pri\u010da o oblikovanju identiteta obitelji Frankopan, o povijesti Trsata i Loreta, o danas \u017eivu\u0107im Frankopanima te o tome kako frankopansku ba\u0161tinu interpretiramo danas. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/a><\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/a><\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/a><\/figure>\n\n\n\n

Sveu\u010dili\u0161te za 3. dob projekt je Sveu\u010dili\u0161ta u Rijeci koji se provodi uz financijsku potporu Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu za\u0161titu i unapre\u0111enje kvalitete \u017eivota Grada Rijeke te Primorsko-goranske \u017eupanije, a namijenjen je osobama tre\u0107e \u017eivotne dobi iznad 55 godina sa zavr\u0161enom srednjom \u0161kolom ili fakultetom.<\/p>\n\n\n\n

***<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Terenska nastava u arhivu Vele crikve u Rijeci<\/h2>\n\n\n\n

Terenska nastava odr\u017eana 19. prosinca 2023.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

U sklopu kolegija Od pergamene do digitalnoga kodeksa<\/strong> studenti su posjetili Arhiv dana\u0161nje \u017eupne crkve Uznesenja Bla\u017eene Djevice Marije (Vela crikva, Assunta) u Rijeci u kojemu se nalazi dio arhivskoga gradiva nekada\u0161njega Rije\u010dkoga kaptola. Studenti su uz mentorstvo izv. prof. dr. sc. Sa\u0161e Poto\u010dnjak pristupili obradi nekoliko rukopisa, a me\u0111u kojima se nalazi i \u201cMisal hrvatski\u201d Jurja Manzina iz 17. st.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/a><\/figure>\n\n\n\n

(Foto: studenti A. Hali\u0107 i L. Premer)<\/p>\n\n\n\n

Rad je uklju\u010divao upoznavanje studenata s arhivskim gradivom koje je pohranjeno u ovom arhivu, pregled izdvojenih rukopisa i njihov kodikolo\u0161ki i paleografski opis, a zatim i digitalizaciju uz primjenu novih AI\/OCR alata (Transkribus, DocScan).<\/p>\n\n\n\n

Osim obradi izdvojenoga rukopisnoga gradiva studenti su pristupili analizi epigrafskih spomenika, a s obzirom na to da se me\u0111u epitafima danas smje\u0161tenima ispred Assunte nalazi i jedan pisan latinicom na hrvatskom jeziku u dvanaestera\u010dkom stihu s parnom rimom 1665. godine:<\/p>\n\n\n\n

Ovi grob je pokril moje majke kosti<\/p>\n\n\n\n

ke smrt mi je dala velike \u017ealosti<\/p>\n\n\n\n

krepih se da u slavem svet pribiva<\/p>\n\n\n\n

ufaju\u0107 da du\u0161a ve\u010dni raj u\u017eiva (\u2026)<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/a><\/figure>\n\n\n\n

Uvid u rukopise studentima je omogu\u0107io \u017eupnik mons. Sanjin Franceti\u0107 kojemu se ovim putem najsrda\u010dnije zahvaljujemo na uspostavljenoj suradnji u konzultaciji arhivskoga gradiva.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/a><\/figure>\n\n\n\n

***<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Studijski posjet hrvatskoglagoljskim brevijarima i Zapisu popa Martinca<\/h2>\n\n\n\n

studeni 2023.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

U sklopu kolegija Od pergamene do digitalnoga kodeksa studenti su posjetili Rije\u010dku nadbiskupiju u kojima se nalaze pohranjeni znameniti i dragocjeni kodeksi hrvatske kulturne ba\u0161tine I. i II. novljanski brevijar. Studenti su uz mentorstvo izv. prof. dr. sc. Sa\u0161e Poto\u010dnjak pristupili obradi hrvatskoglagoljskoga II. novljanskoga brevijara (1495), \u0161to je uklju\u010divalo kodikolo\u0161ki i paleografski opis rukopisa. Ovaj biser hrvatske rukopisne kulture studenti su mogli neposredno vidjeti i opisati te \u010duti ne\u0161to vi\u0161e o povijesnom kontekstu u kojem su nastajali, o mjestu dosada\u0161nje pohrane u Novom Vinodolskom (\u017dupa sv. Filipa i Jakova), a naro\u010dito o glavnom skriptoru popu Martincu te samome Zapisu popa Martinca.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/a><\/figure>\n\n\n\n

Kako bi se \u0161to bolje pripremili za kodikolo\u0161ko-paleografski opis brevijara uvodnim je obra\u0107anjem izv. prof. dr. sc. Marko Medved studentima opisao arhiv Rije\u010dke nadbiskupije, te pribli\u017eio op\u0107enito na\u010din pristupa te metodologiju arhivskih istra\u017eivanja u crkvenim institucijama.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/a><\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/a><\/figure>\n\n\n\n

***<\/strong><\/p>\n\n\n\n

The Social Space of the Sea. Development, Environment and Culture in the Adriatic-Ionian Region<\/h2>\n\n\n\n

Od 26. do 31. listopada 2023:<\/strong> ERASMUS+ BIP<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Studenti i profesori Filozofskog fakulteta u Rijeci sudjelovali su od 26. do 31. listopada 2023. u programu Erasmus Blended Intensive Programme \u201cThe Social Space of the Sea. Development, Environment and Culture in the Adriatic-Ionian Region\u201d, programu kojeg je organiziralo udru\u017eenje Uniadrion i Odsjek za komunikacijske znanosti Sveu\u010dili\u0161ta u Teramu (Italija). U Erasmus BIP programu sudjelovali su, uz doma\u0107ine Sveu\u010dili\u0161te u Teramu, i predstavnici Sveu\u010dili\u0161ta na Primorskem (Slovenija), Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru, Veleu\u010dili\u0161ta u \u0160ibeniku te Sveu\u010dili\u0161ta u Rijeci, odnosno Centra za istra\u017eivanje srednjovjekovne ba\u0161tine Jadrana (RIMAH) Filozofskog fakulteta u Rijeci, \u010dija je voditeljica doc. dr. sc. Sa\u0161a Poto\u010dnjak i inicirala ovu suradnju.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/a><\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/a><\/figure>\n\n\n\n

U radu Erasmus BIP programa pozvani su na sudjelovanje profesori Filozofskog fakulteta u Rijeci: doc. dr. sc. Sa\u0161a Poto\u010dnjak, izv. prof. dr. sc. Barbara \u0160panjol-Pandelo, izv. prof. dr. sc. Kosana Jovanovi\u0107, te studenti prijeddiplomskih studija Povijesti, Povijesti umjetnosti, Hrvatskog jezika i knji\u017eevnost, Talijanskog jezika i knji\u017eevnosti i diplomskih studija Povijesti i interpretacije ba\u0161tine i Hrvatskoga jezika i knji\u017eevnosti: Arijana Babi\u0107, Lorena \u0106eji\u0107, Ema \u010colakovi\u0107, Patricija Ivan\u010di\u0107, Ivan Katran\u010dek, Matea Mavrinac, Roberta Miljanovi\u0107, Petra Radolovi\u0107, Alison Raukar.<\/p>\n\n\n\n

U ovom Erasmus BIP programu sudjelovao je 41 sudionik, razli\u010ditih struka i razina studija, od prijediplomskih do studenata doktorskih studija. Ideja je programa da se interdisciplinarnim pristupom (sociolo\u0161kim, ekonomskim, turisti\u010dkim, kulturolo\u0161kim, povijesnim, ekolo\u0161kim i sl.) sagleda uloga mora jadransko-jonske regije. BIP program zapo\u010deo je 23. listopada 2023. s online sastankom svih sudionika, kada su studenti podijeljeni u grupe, kroz raspravu zapo\u010deli s izradom smjernica za daljnji rad po dolasku na Sveu\u010dili\u0161te u Teramu.<\/p>\n\n\n\n

Tijekom ovog \u0161estodnevnog programa odr\u017ean je niz predavanja i terenskih istra\u017eivanja, u kojima su sudjelovale i \u010dlanice Centra za istra\u017eivanje srednjovjekovne ba\u0161tine Jadrana (RIMAH) doc. dr. sc. Sa\u0161a Poto\u010dnjak i izv. prof. dr. sc. Barbara \u0160panjol-Pandelo s temom Preserving the Past, Shaping the Future. UNESCO\u2019s Commitment to Cultural Heritage Development <\/em>te izv. prof. dr. sc. Kosana Jovanovi\u0107 s temom Maritime heritage and tourism \u2013 examples of good and bad practice<\/em>. Studenti su tako\u0111er imali prilike saslu\u0161ati predavanja ostalih izlaga\u010da s temama koje se doti\u010du sociolo\u0161kih studija, ekonomije (ribarstvo, nauti\u010dki turizam), ekologije, turizma i sl., a potom i participirati u raspravama. Predavanja su se osim na Sveu\u010dili\u0161tu u Teramu odr\u017eala i na Sveu\u010dili\u0161tu G. D\u2019Annunzio u Pescari s kojim Sveu\u010dili\u0161te u Rijeci tako\u0111er ima dugogodi\u0161nju ERASMUS suradnju.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/a><\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/a><\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/a><\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/a><\/figure>\n\n\n\n

Terenske su aktivnosti studenata i nastavnika bile vezane uz problematiku samoga Erasmus+ BIP programa. U Pescari su studenti proveli terensko istra\u017eivanje urbane topografije o \u010demu su naknadno bili<\/p>\n\n\n\n

obavezni izvijestiti sve sudionike programa i usmenom prezentacijom. Osim posjeta Pescari organiziran je i stru\u010dni posjet lokalitetima u Pinetu i Atriju, gdje su sudionike proveli stru\u010dnjaci za konzervaciju maritimne ba\u0161tine. Sudionici programa sudjelovali su tako\u0111er i na okruglom stolu posve\u0107enom temi potresa i obnove nakon potresa.<\/p>\n\n\n\n

Studenti i profesori Filozofskog fakulteta u Rijeci u suradnji s koordinatorima programa organizirali su i terensko istra\u017eivanje u Teramu i L\u2019Aquili, s naglaskom na medievisti\u010dke teme i metodologiju, \u0161to je i primarni interesa Centra za istra\u017eivanje srednjovjekovne ba\u0161tine Jadrana (RIMAH). Studenti su imali priliku upoznati se s izvorima, arhivskom gra\u0111om te hrvatskim rano tiskanim knjigama u Biblioteca \u201cMelchiorre D\u00e8lfico\u201d, u Archivio di Stato di Teramo, kao i s umjetni\u010dkom gra\u0111om u Doumo di Teramo.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/a><\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/a><\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/a><\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/a><\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/a><\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/a><\/figure>\n\n\n\n

Istra\u017eiva\u010dki se boravak studenata uz mentorstvo profesora nastavio i na vi\u0161e lokaliteta u gradu Aquila, koji je u novijoj povijesti 2009. zahvatio i razorni potres.<\/p>\n\n\n\n

Posjet je uklju\u010divao i kra\u0107a izlaganja te osvrte profesora u crkvi sv. Bernardina iz Sijene, u katedrali sv. Massima i Jurja, ispred \u0160panjolske utvrde i Fontane delle 99 cannelle, te u bazilici sv. Marije di Collemaggio.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/a><\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/a><\/figure>\n\n\n\n

Na povratku u Rijeku dodatno je za studente organiziran i kratki posjet Loretu, gdje se nalazi znamenita Ku\u0107ica i povijesni Ilirski kolegij, a ponajvi\u0161e kako bi se objasnila kulturno-povijesna veza Loreta s obitelji Frankopan i Trsatom te pokazali artefakti koji bi naposljetku i potvr\u0111ivali tu tezu.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/a><\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/a><\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

***<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Studijsko putovanje u sklopu kolegija Odabrane teme iz starije hrvatske knji\u017eevnosti<\/h2>\n\n\n\n

16. prosinca 2022.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

U sklopu kolegija prof. dr. sc. Ivana Lupi\u0107a Odabrane teme iz starije hrvatske knji\u017eevnosti<\/em>, a u suradnji s projektom Putovima Frankopana<\/a> Primorsko-goranske \u017eupanije, u petak 16. prosinca 2022. godine odr\u017eana je terenska nastava za studente diplomskog studija pri Odsjeku za kroatistiku u pratnji izv. prof. dr. sc. Ines Srdo\u010d \u2013 Konestre i doc. dr. sc. Sa\u0161e Poto\u010dnjak, voditeljice Centra za istra\u017eivanje srednjovjekovne ba\u0161tine Jadrana. Studijska je grupa posjetila Bakar, Drivenik, Bribir, Novi Vinodolski i Kraljevicu, a pritom prolaze\u0107i iznad Bakarca, podno Hreljina te kroz Gri\u017eane. Osim \u0161to je na taj na\u010din studijska grupa pratila projektni \u201eput Frankopana\u201c, obilazak je uklju\u010divao i ve\u0107inu \u201egradova potpisnika\u201c Vinodolskoga zakona<\/em> (1288), ka\u0161tele srednjovjekovnoga Vinodola odnosno frankopanske utvrde i rezidencije na kontinentu.<\/p>\n\n\n\n

U Bakru je grupu do\u010dekao prof. povijesti i interpretacijski vodi\u010d Bore \u0160trbac, koji je studentima ukratko izlo\u017eio povijest Bakra od antike do danas. Tijekom uspona prema Bakarskom ka\u0161telu studentima su opisani i pojedini arheolo\u0161ki nalazi anti\u010dke Volcere. Uspev\u0161i se do Banskih vrata studijska je grupa posjet nastavila u sjevernoj kuli Bakarskoga ka\u0161tela, a na \u010dijem je nadvratniku glagoljski natpis o obnovi ka\u0161tela za vrijeme kapetana Jeronima Zadranina i Jakova de Panija 1530. godine. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/a><\/figure>\n\n\n\n

U interpretacijskom centru studentima su prezentirane teme o karavanskim putovima koji su vodili prema Bakru, o vrijednosti i zna\u010daju koji je imala trgovina solju te o povlasticama koje su Bakru dodijelili Zrinski.<\/p>\n\n\n\n

Studijsku je grupu u obilazak ranonovovjekovnoga driveni\u010dkoga ka\u0161tela povela Alenka Spoja, direktorica TZ Vinodolske op\u0107ine. S obzirom na arhitektonske karakteristike te na stupanj o\u010duvanosti ova je utvrda jedinstvena u Hrvatskom primorju, a njezin se nastanak smje\u0161ta u vrijeme Bernardinova unuka Stjepana IV. Frankopana (u. 1577).<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/a><\/figure>\n\n\n\n

Sljede\u0107a je postaja na ovome studijskom putovanju bio Bribir, koji je imao vode\u0107u ulogu me\u0111u vinodolskim op\u0107inama, \u0161to je Alenka Spoja studentima prezentirala u najbolje sa\u010duvanoj kvadratnoj brani\u010d-kuli u Vinodolu, a koja je datirana u 1302. godinu. U interpretacijskom centru studenti su razgledali faksimil Vinodolskoga zakona<\/em> te saslu\u0161ali o njegovim pojedinim odredbama. S obzirom na to da je upravo Bernardinu Frankopanu u ovome centru posve\u0107ena posebna pozornost, studenti su se prisjetili spomena Bernardina Frankopana iz glagolja\u0161koga pera popa Martinca u Drugom novljanskom brevijaru<\/em> te Bernardinova znamenitoga govora Oratio pro Croatia<\/em> iz 1522. godine.     <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/a><\/figure>\n\n\n\n

U Novom Vinodolskom (Novi Grad) studijska je grupa posjetila Narodni muzej NV koji je smje\u0161ten na drugom katu frankopanskoga ka\u0161tela s kulom Kvadrac (Turnac). U toj je kuli odr\u017eano vije\u0107e svih predstavnika vinodolskih op\u0107ina i kneza Leonarda Kr\u010dkoga te naposljetku zakon i potpisan! O rukopisu Vinodolskoga zakona<\/em>, o sa\u010duvanom prijepisu te o na\u010dinu njegova sastavljanja studentima je govorila kustosica Darija Ba\u017eok. Narodni je muzej utemeljio Juraj Poto\u010dnjak 1951. godine te su ondje studenti za svoja projektna istra\u017eivanja prikupili odre\u0111ene podatke iz etnografske, arheolo\u0161ke i hidroarheolo\u0161ke, zatim zbirke umjetni\u010dkih predmeta i oru\u017eja, te iz memorijalne zbirke knji\u017eevnika Ma\u017eurani\u0107a.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/a><\/figure>\n\n\n\n

Posljednja je to\u010dka puta na ovom studijskom putovanju bila Nova Kraljevica, simbol ujedinjenja Zrinskih i Frankopana. Grupu je u povijest obitelji Frankopan uvela studentica-interpretatorica Karolina Marohni\u0107, a uz razgledavanje multimedijalnih i interaktivnih sadr\u017eaja koji tematiziraju pojedine \u010dlanove obitelji Frankopan te Zrinsko-frankopansku urotu. Faksimil Sibile<\/em> koji se nalazi me\u0111u knji\u017enim eksponatima centra potaknuo je razgovor o Ani Katarini Frankopan (Zrinski) i Franu Krsti Frankopanu te su studenti saslu\u0161ali izlaganje o predgovoru Katarinina Putnoga tovaru\u0161a<\/em> (1661), o Juliji di Naro, markizi Frankopan i Orfeju Frankopanu te o njihovu bijegu iz Novoga preko Kraljevice i Bakra, o Mariju Frankopanu i rimskome nasljedstvu kao i o mo\u0107noj obitelji Barberini. U atriju dvorca nastavio se razgovor o zrinsko-frankopanskom grbu, o teorijama da je Petar Zrinski Adrijanskoga mora sirenu<\/em> po\u010deo sastavljati u dvorcu Nova Kraljevica kao i o Kraljevici kao mjestu planiranja Urote, \u0161to je svojim romanima osobito popularizirao Eugen Kumi\u010di\u0107.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/a><\/figure>\n\n\n\n

Studijsko je putovanje okon\u010dano povratkom u Rijeku, ali samim studentskim izlaganjima i to o \u017eenama Frankopankama, posebno o Elizabeti Frankopan i Apoloniji Lang, o Zrinsko-frankopanskoj uroti te o prona\u0111enim izvorima za prou\u010davanje frankopanskoga kulinarskoga umije\u0107a.     <\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

12. studenoga 2022.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Studijsko putovanje u sklopu kolegija Odabrane teme iz starije hrvatske knji\u017eevnosti<\/strong><\/p>\n\n\n\n

U sklopu kolegija prof. dr. sc. Ivana Lupi\u0107a Odabrane teme iz starije hrvatske knji\u017eevnosti<\/em>, a u suradnji s projektom Putovima Frankopana Primorsko-goranske \u017eupanije, u subotu 12. studenoga 2022. godine odr\u017eana je terenska nastava na otoku Krku za studente diplomskog studija pri Odsjeku za kroatistiku. Studenti su tijekom ovog studijskog putovanja dobili priliku produbiti svoje istra\u017eiva\u010dke teme odabrane u sklopu seminara. U \u017dupnom uredu u Vrbniku studenti su pregledali vrbni\u010dke misale i brevijare: Prvi <\/em>i Drugi vrbni\u010dki misal<\/em> te Prvi vrbni\u010dki brevijar<\/em>. Kodekse je najprije prezentirao \u017eupnik I. Brni\u0107, a zatim su studente u materijalne posebnosti kodeksa te u rukopisnu kulturu u vezi s jezi\u010dnom i knji\u017eevnom povijesti uveli I. Lupi\u0107 i S. Poto\u010dnjak (voditeljica Centra za istra\u017eivanje srednjovjekovne ba\u0161tine Jadrana). U gradu Vrbniku studenti su proveli kra\u0107e istra\u017eivanje glagoljske epigrafike.<\/p>\n\n\n\n

Studijska je grupa posjetila oto\u010di\u0107 Ko\u0161ljun s prvotno benediktinskim, a od 1448. godine zalaganjem Frankopana franjeva\u010dkim samostanom. Osim pregleda dostupnih eksponata u stalnim postavima te kra\u0107oj epigrafskoj vje\u017ebi na primjeru nadgrobnih plo\u010da u crkvi Navje\u0161tenja Marijina (gdje je prema franjeva\u010dkoj tradiciji pokopana Katarina Frankopan te njezin otac Ivan VII. Frankopan) prisutnima se obratio i gvardijan koji je iz samostanske biblioteke za ovu priliku iznio primjerak inkunabule i graduala, a kako bi se studentima zorno prikazao istra\u017eiva\u010dki boravak u samostanskim bibliotekama i rad na povijesti knjige. I. Lupi\u0107 i S. Poto\u010dnjak govorili su o na\u010dinu na koji su nastajale razli\u010dite samostanske zbirke knjiga te su izlo\u017eenu inkunabulu studentima predstavili kao izvrstan primjer prepletanja rukopisne i tiskane kulture, a tako\u0111er su, potaknuti prikazom na monumentalnom poliptihu redovni\u010dke crkve, ukratko izlo\u017eili va\u017enost svetojeronimske tradicije za povijest hrvatskog jezika i knji\u017eevnosti. U gradu Krku studijska je grupa u okviru projekta Putovima Frankopana obi\u0161la Frankopanski ka\u0161tel, uz poseban osvrt na veze izme\u0111u lokalne pravne tradicije i frankopanskog naslije\u0111a. Rije\u010d je o obrambenoj strukturi pravokutnog tlocrta s istaknutim kulama od kojih je najstarija na sjeveroisto\u010dnom kutu dovr\u0161ena 1191. godine u vrijeme kr\u010dkoga biskupa Ivana i kr\u010dkih kne\u017eeva Bartola i Vida. Zatim su studenti uz vodstvo I. Lupi\u0107a i S. Poto\u010dnjak obi\u0161li katedralu Uznesenja Marijina s crkvom sv. Kvirina, gdje su prilikom obilaska sakralne zbirke posebno istaknuli spektakularnu srebrnu pozla\u0107enu palu \u010diju je izradu oporu\u010dnom donacijom omogu\u0107io Ivan VII. Frankopan, posljednji vladar otoka Krka iz redova ove slavne obitelji. Zasebno su studenti uz vodstvo profesora pregledali svod frankopanske kapele u katedrali, a s obzirom na frankopanska heraldi\u010dka obilje\u017eja koja u ovoj kapeli predstavljaju jasnu poruku jedinstva frankopanskih simbola, ali i uzdizanja roda i uspomene na Nikolu IV. Frankopana.<\/p>\n\n\n\n

\n
\"\"<\/a><\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/a><\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/a><\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/a><\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/a><\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/a><\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/a><\/figure>\n<\/figure>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Lomitelji kruha \u2013 Frankopani kao vje\u010dni \u010duvari Trsata U \u010detvrtak 17. listopada 2024. u 17 sati odr\u017eana je terenska nastava Lomitelji kruha \u2013 Frankopani kao vje\u010dni \u010duvari Trsata izv. prof. dr. sc. Sa\u0161e Poto\u010dnjak ispred Trsatskog ka\u0161tela, a u sklopu programa Sveu\u010dili\u0161ta za 3. dob. (Izvor: https:\/\/uniri.hr\/vijesti\/odrzano-predavanje-i-terenska-nastava-u-sklopu-programa-sveucilista-za-3-dob\/) Predavanje o Frankopanima te njihovoj neraskidivoj vezi s Trsatom, odr\u017ealo se u<\/p>\n

Read More <\/i><\/a><\/span><\/div>\n

<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"parent":56,"menu_order":4,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"footnotes":""},"class_list":["post-385","page","type-page","status-publish","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/rimah.uniri.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/385","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/rimah.uniri.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/rimah.uniri.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/rimah.uniri.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/rimah.uniri.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=385"}],"version-history":[{"count":8,"href":"https:\/\/rimah.uniri.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/385\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1241,"href":"https:\/\/rimah.uniri.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/385\/revisions\/1241"}],"up":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/rimah.uniri.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/56"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/rimah.uniri.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=385"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}